Istorija za slobodu: najavljen početak projekta Histoire pour la Liberté
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
20054
post-template-default,single,single-post,postid-20054,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Istorija za slobodu: najavljen početak projekta Histoire pour la Liberté

“Reklo bi se da smo zagušeni istorijom, ali mislim da je sada situacija još teža,” rekla je istoričarka Dubravka Stojanović na otvaranju konferencije za štampu povodom početka projekta Histoire pour la Liberté. Ova konferencija se u online i offline formatu održala u Beogradu, 7. aprila, u KROKODILovom Centru. Osim Dubravke Stojanović, na konferenciji su govorili i Husnija Kamberović, Magdalena Majdar-Agičić, Ruža Fotijadis i Vladimir Arsenijević. 

“Tačnije je reći da mi živimo u prošlosti,” nastavila je Dubravka. “To je, na neki način, sasvim razumljivo, uzevši u obzir uglavnom loše rezultate naših vlada. Lakše je da nas sve zajedno prebace u prošlost da ne bismo mogli da vidimo sadašnjost.”

Projekat Histoire pour la Liberté, započet partnerskim sastankom u Zagrebu marta 2021. godine, inspirisan je deklaracijom Liberté pour la Hostire i njenom težnjom da istoriju oslobodi od svih zloupotreba i nametnutih propisa. Počevši od ove smernice, Histoire pour la Liberté, pristupa temi oslobođanja istorije zarad oslobođenja društva, politike i regiona, kao i uspostavljanja drugačijeg i nacionalnijeg odnosa prema prošlosti.

“Zahvaljujući ovom projektu, Evropskoj komisiji i pozivu Evropa za građane i građanke, mi sada imamo mogućnost da izađemo van granica Srbije,” dodala je Dubravka, osvrnuvši se na raniji projekat “Ko je prvi počeo – Istoričari protiv revizionizma”, koji je u protekle tri godine napravio uvertiru za razgovor i diskusiju o istorijskom revizionizmu u zemljama bivše Jugoslavije.

“Ovog puta imamo aktivnosti koje će se realizovati tokom čitave 2021. godine, a odigravaće se, kako u Beogradu, tako i u Novom Sadu, Zagrebu, Sarajevu, pa i Berlinu,” rekao je Vladimir Arsenijević, predsednik Udruženja KROKODIL.

Sledeća aktivnost planirana je za maj mesec u okviru Udruge Kliofest iz Zagreba i istoimenog festivala koji je na hrvatskoj javnoj sceni prisutan od 2014. godine. “Naslov konferencije je ‘Protiv historijskog revizionizma, a za reviziju povijesnih spoznaja’,” rekla je Magdalena Majdar-Agičić u ime Kliofesta. “Historijski revizionizam je jedan od najčešće spominjanih pojmova vezanih za povijest i politiku povijesti u Hrvatskoj, a možda čak i u nekoj većoj meri u drugim zemljama bivše Jugoslavije.” 

Sledivši slične ideje, projekat se u junu mesecu seli u Sarajevo. “Polazimo od toga da smo dugo imali zajedničku prošlost – i pre stvaranja zajedničke države, a naročito posle toga,” izjavio je Husnija Kamberović iz sarajevskog Udruženja za savremenu historiju. “Želimo videti kako smo i zašto došli do toga da od te prošlosti sada imamo ovako podijeljenu historiju.” 

Tim povodom, u okviru History Festa u junu mesecu, održaće se panel “Od zajedničke pošasti podijeljene historije”, koji želi da pokaže kako za region postoji zajednička evropska budućnost. “A,” dodao je Husnija “želimo videti koliko joj mi kao istoričari možemo doprineti.” 

U avgustu, Histoire pour la Liberté na velika vrata dolazi u Beograd, kao integralni deo trinaestog Festivala KROKODIL. “Ono što je KROKODIL pokrenuo, a što je i nama istoričarima vrlo važno, je otvaranje ovih naših stručnih tema prema drugim javnim ličnostima, a samim tim i prema drukčijim publikama od onih koje nas uobičajeno slušaju,” rekla je Dubravka Stojanović. 

“Govorićemo o odgovornosti istoričara i politikama prošlosti i o odgovornosti ne-istoričara i politikama prošlosti. Ponovo ćemo pitati neke od najpoznatijih bosansko-hercegovačkih autora, pisaca i reditelja kako nose težinu istorije kojom se bave i u romanima i u filmovima.” 

 Razgovor na ovu temu nastavlja se na oktobarskom okruglom stolu u Berlinu. “Ideja je da na osnovu diskusija koje ćemo zajedno voditi u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu postavimo pitanje kako doći do isprepletane historiografije,” objasnila je Ruža Fotijadis sa Univerziteta Humbolt u Berlinu. 

“Za nas je to stvarno sjajna prilika da izađemo iz ovog staklenog zvona,” nadovezao se Arsenijević. “To je jedini način na koji ćemo pomiriti te naše sukobljene istorijske narative i pokušati da stvorimo nešto što bismo mogli da nazovemo zajedničkom kulturom sećanja. Nema boljeg mesta od Berlina i Univerziteta Humbolt da te stvari stavimo u širi kontekts.” 

Finalna aktivnost projekta Histoire pour la Liberté, namenjena pre svega budućim stručnjacima na polju istorije, planirana je za novembar. U Beogradu i Novom Sadu, grupe studenata biće u prilici da slušaju vrsna predavanja najvećih stručnjaka iz ove oblasti.

Konferencija za novinare završena je blokom pitanja iz publike, sa obećanjem da će se o istorijskom revizionizmu i slobodnoj istoriji pričati, diskutovati i premišljati, kako tokom trajanja ovog projekta, tako i nakon njegovog završetka. Na ovaj način, Udruženje KROKODIL, zajedno sa Udrugom Kliofest, Udruženjem za savremenu historiju i Univerzitetom Humolt, nastavlja diskusiju o važnosti multiperspektivne istoriografije i participativne kulture sećanja.

-Olivera Mitić, Journalist for a day, april 2021. godine