ZAJEDNIČKA ČITAONICA #8: EGZIL
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
18388
post-template-default,single,single-post,postid-18388,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

ZAJEDNIČKA ČITAONICA #8: EGZIL

ZAJEDNIČKA ČITAONICA #8: EGZIL

Osmi događaj u okviru projekta “Zajednička čitaonica” održan je u sredu 18. decembra s početkom u 19 sati u KROKODILovom Centru. Na osnovu teksta “Pisac u egzilu” Dubravke Ugrešić, Igor Štiks je s učesnicima razgovarao o večnoj temi egzila, o tome šta je ona značila nekad a šta danas i o tome kako se naše poimanje egzila menja s vremenom. Pored Semezdina Mehmedinovića i Lane Bastašić, razgovor je dopunila i sama Dubravka Ugrešić s kojom smo razgovarali putem Skypea. I u ovom izdanju “Zajedničke čitaonice”, u saradnji s DAH teatrom, nastavljamo sa scenskim adaptacijama odabranih tekstova. Po konceptu Dijane Milošević i Ivane Milenović Popović, uz muziku Ljubice Damčević i zvuk i podršku Zorana Vasiljevića i Nataše Novaković, esej Dubravke Ugrešić “Pisac u egzilu” scenski je interpretirala Ivana Milenović Popović. Istovremeno smo promovisali treće izdanje KROKODILove edicije “Zajednička čitaonica” koje pod nazivom “Identiteti” donosi tekstove Danila Kiša (“Homo Poeticus, uprkos svemu”) i Lane Bastašić (“Tražiti kaput”). 

Semezdin Mehmedinović je razgovor otvorio uvidom u sopstveno iskustvo egzila i tekst koji će se naći u sledećem izdanju edicije “Zajednička čitaonica” kao odgovor na esej “Pisac u egzilu” Dubravke Ugrešić. On svoj odlazak u Sjedinjene Američke Država nakon rata u bivšoj Jugoslaviji (tokom kog je boravio u Sarajevu) nije smatrao egzilom – već odlaskom koji je za cilj imao odmor od rata i iscrpljenosti, kako mentalne, tako i fizičke koju je on izazvao. Autor takođe smatra da o egzilu danas nije moguće govoriti na način na koji ga on pamti u trenutku kada je odlazio.

Svoje iskustvo Mehmedinovićevom suprotstavila je Lana Bastašić koja se sa 25 godina preselila u Barselonu gde je živela sedam godina. Svoj odlazak – koji je prema njoj mogućnost izbora, a ne egzil – ona predstavlja kao veliku privilegiju. Bastašić je svoje izlaganje otvorila osvrtom na govor Roberta Bolanja o književnosti u egzilu u kome on iznosi stav da jedan pisac i ne treba da ima osećaj doma jer je za onoga ko se bavi pisanjem neophodno da bude izmešten – a ona sama osećaj doma zbog čestih selidbi nikad nije ni razvila.

Nakon njih, svoj doprinos razgovoru o književnom egzilu preko Skype-a je iz Amsterdama dala i sama Dubravka Ugrešić govoreći o sopstvenom iskustvu i tome kako je od hrvatske spisateljice koja živi u Holandiji došla do toga da bude oslovljavana kao hrvatsko-holandska spisateljica.

Ceo razgovor, kao i audio snimke prethodnih događaja možete poslušati na stranici KROKODILovog podkasta.

[Best_Wordpress_Gallery id=”13″ gal_title=”Zajednička čitaonica #8: Egzil”]

Foto: Alex Dmitrović

Podrška programu: Rosa Luxemburg Stiftung, kancelarija za Jugoistočnu Evropu i Terre Solidaire.

Događaj podržao i Fond za otvoreno društvo.