Right(s) Therapy 3.0: Power of the People
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
30948
wp-singular,post-template-default,single,single-post,postid-30948,single-format-standard,wp-theme-bridge,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

Right(s) Therapy 3.0: Power of the People

Right(s) Therapy 3.0: Power of the People

„Moć nije nešto što se daje i dobija. Moć je nešto što gradimo zajedno i ona je u ljudima“, jedna je od glavnih poruka trećeg po redu događaja Right(s) Therapy, održanog u okviru ovogodišnjeg festivala KROKODIL.

Treći Right(s) Therapy, pod nazivom „Power of the People“, bio je posvećen specifičnoj i često zanemarenoj temi: priči o ljudima i organizacijama koji svakodnevno brane naša prava, a sami postaju mete. Iako civilni sektor, organizacije za zaštitu ljudskih prava i mediji deluju ka spolja, pružajući pomoć i zaštitu građanima, na radionici se otvorilo ključno pitanje: ko štiti zaštitnike?

Ovi događaji, zamišljeni kao razgovori u formi grupe podrške, okupljaju građane, aktiviste, novinare, predstavnike organizacija civilnog društva i branitelje ljudskih prava, sa ciljem razgovora o rastućim pritiscima na slobodno delovanje građana u Srbiji. U trenutku kada su kampanje diskreditacije, pravno uznemiravanje i SLAPP tužbe sve učestaliji, ove sesije služe kao siguran prostor za razmenu iskustava, solidarnost i umrežavanje.

U kontekstu u kojem su aktivisti, novinari i organizacije civilnog društva izloženi kampanjama diskreditacije i blaćenja, pravnom uznemiravanju i SLAPP tužbama, razgovor koji su vodili eksperti iz oblasti ljudskih prava fokusirao se na unutrašnje mehanizme borbe. Učesnici su u sigurnom prostoru podelili svoja iskustva o tome koje sve pritiske trpe i kako na njih odgovaraju.

Pričajući o svojim iskustvima, učesnici iz civilnog sektora su istakli da pretnje i pritiske doživljavaju gotovo svakodnevno zbog svojih aktivnosti i rada. Kako se zaposleni u tim organizacijama štite u takvim uslovima? Ono što najviše zabrinjava jeste do koje mere se takvo stanje počelo smatrati „normalnim“ i pukim delom opisa posla.

Baš kao što smo na prethodnim sesijama govorili o tome kako društvo postaje desenzitivisano na opšte nasilje, treći Right(s) Therapy je osvetlio fenomen normalizacije nasilja nad samim akterima civilnog društva koji se bave odbranom ugroženih građana. Kada pretnje, uvrede i pritisci postanu svakodnevica i „opis posla”, postavlja se pitanje psihološke cene takvog rada. Da li je prihvatanje takvog stanja zapravo normalizovanje nasilja u njihovom sopstvenom slučaju?

Ovo neprestano izlaganje stresu vodi ka sagorevanju (burnout) i slabljenju kapaciteta civilnog društva. Zato se na sesiji posebno raspravljalo o vrstama podrške koje postoje unutar samog sektora – kako se organizacije međusobno udružuju, kako štite svoje zaposlene i da li uopšte koriste sve one mehanizme zaštite koje svakodnevno preporučuju i pružaju ugroženim građanima.

Treće izdanje Right(s) Therapy sesije jasno je pokazalo da moć zaista leži u ljudima i zajedničkom delovanju. Međutim, da bi civilno društvo moglo efikasno da brani prava građana, ono mora prepoznati i sopstvenu ranjivost. Zahtev za slobodnim i bezbednim prostorom za delovanje mora uključiti i brigu o onima koji su na „prvoj liniji” odbrane ljudskih prava. Solidarnost i međusobna podrška ostaju ključni alati u borbi protiv sužavanja demokratskog prostora u Srbiji. 

Program je realizovan uz podršku Ambasade Savezne Republike Nemačke u Beogradu.

Foto: Marija Piroški i Jovana Pantelić