Upravni odbor
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
20175
page-template-default,page,page-id-20175,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

NAŠ UPRAVNI ODBOR

U ponedeljak, 5. decembra 2022. godine, u KROKODILovom Centru za savremenu književnost održana je redovna skupština Udruženja KROKODIL sa dnevnim redom: imenovanje novih članova Upravnog odbora Udruženja. Nakon kraće diskusije na osnovu Člana 9 statuta Udruženja KROKODIL, skupština Udruženja je javnim glasanjem usvojila odluku o imenovanju novih članova Upravnog odbora sa mandatom od četiri godine. Upravni odbor čine:

Vladimir-Arsenijevic

Vladimir Arsenijević

Predsednik i kreativni direktor/Član Upravnog odbora
N_BL1302

Dubravka Stojanović

Članica upravnog odbora

mila za sajt

Milena Berić

Komunikacije, razvoj i spoljni poslovi/Članica Upravnog odbora

boris buden (1) (1)

Boris Buden

Član Upravnog odbora
download

Igor Štiks

Član upravnog odbora
olga

Olga Manojlović Pintar

Članica upravnog odbora

 

Biografije

VLADIMIR ARSENIJEVIĆ (rođen 1965. u Puli, Hrvatska, tada SFR Jugoslavija) je nagrađivan i međunarodno priznat srpski pisac, prevodilac, urednik, publicista i kulturni radnik. Dobitnik je NIN-ove nagrade 1994. Godine za svoj prvi roman “U potpalublju” čime je postao najmlađi dobitnik ikad ove prestižne književne nagrade. Roman “U potpalublju” je ujedno bio prva debitantska knjiga koja je nagrađena ovom nagradom. Onaj anti-ratni roman uskoro je preveden na 20 jezika čime je Arsenijević postao jedan od najprevođenijih srpskih pisaca ikad. Od tad, Arsenijević je objavio mnogobrojne romane, grafičke novele, zbirke kratkih priča i knjige eseja. Njegovi eseji i kolumne redovno se objavljuju u štampanim i online medijima širom regiona bivše Jugoslavije. On je poznat i kao urednik koji je formirao i razvio izdavačku kuću RENDE u kojoj je radio kao Glavni i odgovorni urednik od njenog osnivanja 2000. pa do 2007. Godine. On 2007. do 2011. Vodio je beogradsku podružnicu istaknute hrvatske izdavačke kuće VBZ. 2009. godine osniva Udruženje KROKODIL čiji je predsednik i član Upravnog odbora do danas.

 

MILENA BERIĆ (rođena 1982. u Beogradu, Srbija, tada SFR Jugoslavija) magistrirala je komunikologiju pošto je završila osnovne studije međunarodne ekonomije. Svoju dinamičnu karijeru započela je radeći za OECD – na Olimpijskim igrama 2004. u Atini, za grčku nacionalnu televiziju ERT i za ambasadu Indije u Beogradu. Nakon toga radila je u polju tržišnih komunikacija i advertajzinga u okviru jedne od najvećih agencija u svetu – TBWA World Wide u reklamnim kampanjama brendova kao što su Adidas, Nissan, Renault, VISA, Absolut Vodka i drugim. Postala je prva direktorka socijalnog preduzeća Divac HOD i to 2010. godine, sa ciljem da od preduzeća napravi dugoročnu i skladnu organizaciju. Od 2010. godine radila je kao nezavisan konsultant.  Postala je stručnjak u oblasti strateških komunikacija, spoljnih poslova i posredovanja (medijacije) tokom rada za Goethe – Institut u  Beogradu, Mikser i ostale kredibilne klijente u Srbiji i inostranstvu. Milena je ponela nagradu „30 ispod 30 mladi – srpski lideri“ za 2011. godinu i predstavljala je Srbiju na Šestoj Pan-evropskoj konferenciji međunarodnih odnosa u Turinu 2007. godine sa svojim radom „Kultura, dostojanstvo i osnaživanje“. Tokom petnaestogodišnjeg radnog iskustva dokazala se kao profesionalac iz oblasti ne samo komunikacija, nego i spoljnih odnosa i organizacionog menadžmenta. Uspešno je spojila koorporativne poslove, sa fokusom na strateško slanje poruke, kritičko razmišljanje i problem-solving, zajedno sa njenim specifičnim intresovanjem i iskustvom za pripovedanje priča i strategiju kampanja. Uspešno sarađuje sa KROKODILom od 2014. godine. Kao članica Upravnog odbora zadužena je za komunikacije, razvor i spoljne odnose. Ponosna je na činjenicu da je 2016. godine Udruženje KROKODIL  osvojilo European communication award za komunikacijsku strategiju festivala KROKODIL iz 2015. godine.

 

 IGOR ŠTIKS (Sarajevo, 1977) pisac je i univerzitetski profesor. Objavio je nagrađivane romane “Dvorac u Romanji” (2000) i “Elijahova stolica” (2006), koji su do danas prevedeni na petnaest jezika, a 2017. i roman “Rezalište”. Pozorišna predstava “Elijahova stolica”, u režiji Borisa Liješevića, osvojila je Grand Prix BITEF-a 2011. Liješević je 2015. na scenu Sarajevskog ratnog teatra postavio prvi dramski tekst Igora Štiksa, “Brašno u venama”, a 2017. na scenu postavio i njegovu dramu “Zrenjanin”. Londonski Bloomsbury objavio je 2015. njegovu studiju “Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship” koju je potom objavila i zagrebačka Fraktura (2016). Kourednik je zbornika “Citizenship after Yugoslavia” (2012) i “Citizenship Rights” (2013). Sa Srećkom Horvatom objavio je esej “Pravo na pobunu” (Fraktura, 2010) i uredio zbornik “Dobro došli u pustinju postsocijalizma” (englesko izdanje Verso, 2015; Fraktura, 2015). Štiks je i autor knjige knjiga pesama “Povijest poplave” (2008). Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umetnosti i književnosti.

 

PROF. DR DUBRAVKA STOJANOVIĆ rođena je 1963. godine u Beogradu, gde je završila osnovnu i srednju školu. 1981. godine upisala se na Filozofski fakultet u Beogradu, gde je, na Odeljenju za istoriju, diplomirala 1987, magistrirala 1992. i doktorirala 2001. Od 1988. do 1996. bila je zaposlena u Institutu za noviju istoriju Srbije. Na Filozofskom fakultetu radi od 1996. godine, a od 2016. godine u zvanju redovnog profesora. Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem XIX i početkom XX veka; evropskim uticajima u Srbiji početkom XX veka; interpretacijama istorije u novim srpskim udžbenicima (potpredsednica je Balkanskog komiteta za obrazovanje u oblasti istorije); istorijom žena u Srbiji; procesima modernizacije. Učestvovala je na mnogim naučnim skupovima u zemlji i u inostranstvu, sarađivala na mnogim stranim projektima. Dobitnica je Nagrade grada Beograda za društvene i humanističke nauke 2004. godine za knjigu Srbija i demokratija 1903-1914. Istorijska studija o ‘zlatnom dobu srpske demokratije’. Dobila je Nagradu za mir beogradskog Centra za mir i demokratiju (2011) za višegodišnji rad na pomirenju u Jugoistočnoj Evropi preko reforme nastave istorije. Godine 2012. dobila je nagradu „Osvajanje slobode” namenjenu ženama koje se bore za ljudska prava, demokratiju i pravnu državu. Nosilac je odlikovanja Nacionalnog reda za zasluge u rangu viteza Republike Francuske. Njeni najpoznatiji i najradije čitani naslovi su: Iskušavanje načela. Srpska socijaldemokratija i ratni program Srbije 1912-1918 (1994), Kaldrma i asfalt. Urbanizacija i evropeizacija Beograda 1890-1914 (2008) te Rađanje globalnog sveta 1880-2015. Vanevropski svet u savremenom dobu (2015). Živi i radi u Beogradu.

BORIS BUDEN (1958), filozof, teoretičar kulture i publicista. Piše eseje i članke iz oblasti filozofije, politike, kulturne kritike i umetnosti. Diplomirao je filozofiju na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorat iz teorije kulture odbranio na Humboltovom univerzitetu u Berlinu. Tokom devedesetih objavljivao je eseje u magazinu “Arkzin” gde je takođe bio i urednik. Živi i radi u Berlinu.

OLGA MANOJLOVIĆ PINTAR (1966) viša je naučna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije (Beograd), specijalistkinja za memorijsku kulturu. Godine 2005. doktorirala na Univerzitetu u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, a master diplomu je stekla na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti 1995. godine. Olga Manojlović Pintar je uključena u brojne domaće i međunarodne projekte, redovno učestvuje na međunarodnim interdisciplinarnim konferencijama i okruglim stolovima. Objavila je brojne članke i uredila tri zbornika: Istorija i sećanje: studije istorijske svesti (2005), Tito: Vizije i tumačenja (2011) i Tradicija i transformacija, Transnacionalna iskustva jugoslovenske istorije (2019). Autorka je dve knjige: Arheologija sećanja, spomenici i identiteti u Srbiji 1918 – 1989 (2014) i Poslednja bitka, Španski borci i jugoslovenska kriza osamdesetih (2019).