PREVODILAČKI PROGRAM NA XV FESTIVALU KROKODIL
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
24164
post-template-default,single,single-post,postid-24164,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

PREVODILAČKI PROGRAM NA XV FESTIVALU KROKODIL

PREVODILAČKI PROGRAM NA XV FESTIVALU KROKODIL

U sklopu XV Festivala KROKODIL, od 16. do 18. juna održaće se prevodilačke radionice i diskusije posvećene nekim od najaktuelnijih pitanja koja se tiču prevodioca i prevodilaštva. Program će se odvijati u POP ZONI, na prostoru parka ispred Muzeja Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd, a realizuje se kao de projekata Translation in Motion i CELA – Connecting Emerging Literary Artists.

PROGRAM

PETAK, 16. JUN
10:00 – 13:00

Prevodilačka radionica #1: Prevođenje roda
Vodi: Bojana Budimir
Radni jezici: holandski i zajednički
U savremenoj holandskoj književnosti javio se čitav niza autora i autorki koji se bave problemima fluidnosti roda u svojim delima, a u kojima se iz tog razloga može javiti čitav niz prevodilačkih problema u prevodu na srpski jezik koji je izrazito binaran i u kom je rod markiran u mnogim gramatičkim kategorijama. Cilj ove prevodilačke radionice je da se kroz rad na prevodu odlomka iz dela Tomasa van der Mora Welkom bij de club pokrene diskusija o prevođenju roda u savremenom kontekstu i prevodilačkim problemima koje rod sa sobom nosi, kao i o mogućim rešenjima za njihovo prevazilaženje.

Prevodilačka radionica #2: Balkan kroz prizmu Andrija Ljubke
Vodi: Milena Ivanović
Radni jezici: ukrajinski i zajednički
Kroz zajednički rad na prevodu odlomka iz putopisne knjige “U potrazi za varvarima” posvećene Balkanu učesnici radionice imaće priliku da se upoznaju sa stvaralaštvom savremenog ukrajinskog književnika i prevodioca Andrija Ljubke i sa njegovim viđenjem Beograda. U fokusu će biti izazovi prevođenja sa srodnih jezika, kada problemi za prevodioca mogu nastati ne samo iz razlika između jezika, već i iz sličnosti između njih. Šta su “lažni prijatelji prevodioca”? Kako ih identifikovati? Kako prepoznati tanane razlike i onda kada su značenja ovakvih leksema vrlo bliska? Na kakve muke međujezički paronimi stavljaju prevodioce i kako savladati prepreke na putu do smisaono ekvivalentnog, formalno adekvatnog i stilski odmerenog prevoda? 

SUBOTA, 17. JUN

10:00 – 11:30
Translators Cafe #1: Prevođenje roda
Učestvuju: Saša Bradašević, Marko Čudić, Saša Moderc, lokalni prevodioci i učesnici prevodilačkih radionica
Moderira: Bojana Budimir
Svi jezici se međusobno razlikuju i te razlike često stavljaju prevodioce pred izazove koji zahtevaju kreativnost u rešavanju prevodilačkih problema. Posebno interesantan aspekt ovih izazova predstavljaju razlike u markiranosti roda u različitim jezicima. Ove razlike oduvek su predstavljale izazov za prevodioce, međutim, ta problematika je u današnje vreme još intrigantnija usled društvenih, kulturnih i socijalnih promena koje se tiču rodne osetljivosti i inkluzije.

11:30 – 13:00
Translators Cafe #2: Značaj prevodilačkih rezidencija danas

Učestvuju: Jana Genova, Mladen Vesković, Nataša Srdić i predstavnici RECIT mreže evropskih književnih prevodilačkih centara
Moderira: Stefana Pekez
Tokom ovog panela razgovaraćemo o značaju rezidencija za prevodilački rad te stvaranje i širenje dobrih prevoda, a predstavićemo i rezultate mapiranja prevodilačkih rezidencijalnih centara u Evropi. 

NEDELJA, 18. JUN
10:00 – 13:00

Prevodilačka radionica #3: Prvi koraci u književnom prevođenju: Bernhard Šlink, Johan Sebastijan Bah na Rigenu
Vodi: Jelena Kostić Tomović
Radni jezici: nemački i zajednički
Radionica je namenjena studentima germanistike i mladim prevodiocima sa nemačkog jezika koje zanima savremena nemačka književnost. Na primeru priče “Johan Sebastijan Bah na Rigenu” Bernharda Šlinka, učesnici će imati prilike da zajednički traže odgovor na neke od najčešćih i najvažnijih dilema sa kojima se suočavaju prevodioci sa nemačkog. Šta podrazumeva vernost originalu? Da li prevodilac sme da se udalji od originala? Ako sme, kada, kako i koliko? O čemu književni prevodilac treba da vodi računa da bi prevod bio u duhu srpskog jezika? Koja se pitanja i teškoće obično javljaju prilikom prevođenja književnog teksta sa nemačkog jezika? Da li postoji samo jedno adekvatno prevodilačko rešenje, ili nekad različiti prevodi mogu biti podjednako dobri?

Prevodilačka radionica #4: Višejezična otvorena sesija prevođenja poezije i javno čitanje
Vodi: Stefana Pekez
Radni jezici: zajednički + drugi evropski jezici
Cilj ove otvorene prevodilačke sesije jeste da se kroz rad na prevodu jedne pesme sa zajedničkog na druge evropske jezike pokrene diskusija o različitim prevodilačkim rešenjima koje različiti jezici nameću, ali i da se istražuju različita moguća rešenja u okviru istog jezika. Radionica je otvorena za studente i prevodioce različitog stepena iskustva koji prevode sa ili na neki od evropskih jezika. Završni segment radionice uključivaće čitanje prevoda na kojima je rađeno.

Projekat Translation in Motion za cilj ima povećanje i bogaćenje produkcije prevoda savremene evropske književnosti, a naročito između jezika zemalja Zapadnog Balkana i zemalja članica Evropske Unije. Prepoznajući važnost uticaja i motivacije književnih prevodilaca u ulozi ambasadora kulturnog dijaloga, ovaj program im omogućuje međunarodnu mobilnost i profesionalni razvoj. Projekat Translation in Motion podržala je Evropska Unija putem programa Kreativna Evropa za Zapadni Balkan.

CELA (Connecting Emerging Literary Artists) je četvorogodišnji evropski projekat saradnje za razvoj talenata u kojem trideset autora proznih dela i osamdeset prevodilaca iz deset evropskih zemalja imaju priliku da budu deo programa umrežavanja umetnika, da unaprede veštine i svoj rad predstave pred evropskom publikom i stručnom javnošću. Projekat se fokusira na razvoj organizacija i književne infrastrukture u zemljama učesnicama, te na doprinos održivom razvoju književnog sektora i osnaživanje i promociju književnosti „malih“ jezika.