POSETITE GALERIJU NA OTVORENOM U DVORIŠTU OŠ OLGA PETROV U PADINSKOJ SKELI
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
23878
post-template-default,single,single-post,postid-23878,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

POSETITE GALERIJU NA OTVORENOM U DVORIŠTU OŠ OLGA PETROV U PADINSKOJ SKELI

POSETITE GALERIJU NA OTVORENOM U DVORIŠTU OŠ OLGA PETROV U PADINSKOJ SKELI

Novih pet murala u okviru inicijative Free the Streets/Free the People Udruženja KROKODIL

Prethodnih dana u dvorištu OŠ Olga Petrov u Padinskoj skeli umetnici Barbara Dimić, Kerim Mušanović, Marija Šoln i Goran Todorović, naslikali su četiri murala, dok je peti nastao kao zajednički umetnički rad učenika škole. Slikanje je organizovano kao jedna od aktivnosti u okviru inicijative Free the Streets/Free the People, čiji je cilj da podstakne pozitivne umetničke i aktivističke prakse u javnom prostoru, kao odgovor na sve veću vizuelnu kontaminaciju gradova.

Festivalskoj atmosferi u OŠ Olga Petrov doprinela je i realizacija nekoliko likovnih radionica za decu, kao i edukacija o istoriji grafita i street art-a. Veliko interesovanje učenika i sugrađana iz Padinske skele, u dupke punom holu škole, pobudila je projekcija filma Leto kada sam naučila da letim, nakon koje je usledio uzbudljiv razgovor dece sa autorskom ekipom filma: Jasminkom Petrović, autorkom knjige po čijim motivima je snimljen film, Radivojem Andrićem, rediteljem, Klarom Hrvanović, glumicom i Milanom Stojanovićem, producentom.

U okviru inicijative Free the Streets/Free the People nastaće ukupno 10 murala, a deo aktivnosti koji se odnosi na oslikavanje, nastavljen je upravo u OŠ Olga Petrov iz nekoliko razloga.

Naime, iako formalno beogradsko naselje, Padinska skela je udaljena gotovo 25 km od centra, s kojim je skromno povezana gradskim prevozom. Ovaj deo grada je često stigmatizovan zbog prisustva zatvora i bolnice za mentalne bolesti

Takođe, važno je napomenuti da u naselju ne postoji nijedan prostor namenjen kulturnim sadržajima”, rekla je Tamara Marković, koordinatorka inicijative i istakla da je razlog za odabir ove lokacije i veliki broj grafita mržnje, koji se nalaze na zidovima u naseljima duž Zrenjaninskog puta, što uznemiruje veliki broj građana i građanki uključenih u inicijativu Free the Streets/Free the People

Smatramo da je naročito važno da razmišljamo o skrivenim uticajima ovakvih poruka na decu, u nedeljama posle dva masakra koji su sve nas onespokojili i koji nas još uvek drže u stanju nemoći i tuge”, zaključila je Tamara. 

Imajući sve pomenuto u vidu, nastala su četiri umetnička i jedan participativni dečji mural, a sve sa ciljem da se osnovcima približi umetnost koja šalje pozitivne poruke o očuvanju kulturnog nasleđa, odrastanju, zajedništvu među ljudima, brizi o životinjama i životnoj sredini. Možda čak i važnije od samih umetničkih radova, bila je interakcija umetnika sa decom i razgovor o pozitivnim porukama koje umetnost na zidovima može i treba da šalje.

O inicijativi Free the Streets/Free the People:

Zidovi na ulicama srpskih gradova i varošica već duže vreme predstavljaju poprište različitih desničarskih i drugih grupa kao i platformu za promovisanje njima bliskih politika. Rezultat podrške ali i ovakvog skrivenog uticaja državnih struktura jeste urbani pejzaž zasićen iscrtanim porukama, šablonima, grafitima i muralima koji direktno pozivaju na mržnju, zlobu, uskogrudost, rasizam, seksizam i generalno šire različite toksične sadržaje stvarajući društvo prepuno nasilja koje je prisutno na svim nivoima, a posebno kod mladih ljudi. 

Namera dvogodišnje inicijative nazvane Free the Streets/Free the People je da kroz tri glavna pravca aktivnosti utiče na izmenu gorepomenute prakse i podigne svest o štetnosti šovinističkog i reduktivnog načina promišljanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti koji je dominantan u javnom prostoru. To su: umrežavanje građana oko uličnih umetničkih intervencija, transformacije javnih prostora i javno zagovaranje s kreatorima javnih politika na lokalnom i nacionalnom nivou s ciljem promene zakonskih rešenja po pitanju javnog ispoljavanja govora mržnje.

O umetnicima:

Barbara Dimić, dizajnerka i diplomirana zidna slikarka, iz Beograda, aktivna je već petnaest godina na umetničkoj sceni. Jedna od Barbarinih prvih uličnih umetničkih akcija bili su čuveni Ghosts of Savamala, koje je radila kao članica studija Kriška, a danas je autorka brojnih murala u Beogradu. Prepoznatiljiva je po upečatljivim ženskim likovima koje otelovljuje u ilustracijama i na muralima. Jedan od likova iz aktuelne serije Partizanke, od sada je i na fasadi osnovne škole, koja i nosi naziv po učesnici NOB-a i učiteljici Olgi Petrov. 

Kerim Mušanović, višestruko nagrađivani slikar, ulični umetnik i muralista, iz Sarajeva, prvi put će izvesti rad u Beogradu. Aktivan je na uličnoj umetničkoj sceni od 2012, kada je osvojio i prvu nagradu u Sarajevu u 3D uličnom slikarstvu. Inspiracija su mu divlje životinje, stripovi, ulična umetnost i grafiti. Na fasadi škole naslikao je susret kita i slona, dve impozantne životinje, u prizoru bez vode, sa ciljem da skrene pažnju na probleme životne sredine. 

Marija Šoln je diplomirana zidna slikarka iz Beograda. Autorka je velikog broja murala u zemlji i inostranstvu, a do sada je svoje radove predstavila na tri samostalne i više od 30 grupnih izložbi. Marija je naslikala mural inspirisan neposrednom okoline škole, dajući doprinos aktivističkom stremljenju lokalne zajednice da se izgradi šetalište pored reke Vizelj, koja protiče kroz Padinsku skelu. 

Goran Todorović je mladi vizuelni umetnik iz Beograda. Diplomirao je na odseku za grafiku, na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Učestovao je na više grupnih izložbi, a 2016. imao je samostalnu izložbu crteža i slika u galeriji Kvaka 22 u Beogradu. Autor je nekoliko murala u Beogradu i drugim gradovima Srbije. U svom umetničkom radu Goran polazi od krajnje intimnih impresija, koje pretače u oneobičajene, bajkovite, prizore, stvarajući jedan novi svet, u kome su životinje često glavni likovi. Upravo jedan takav rad, našao se i na fasadi OŠ Olga Petrov

photo creds Alex Dmitrovic