Urotnici na KotorArt-u!
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
25079
post-template-default,single,single-post,postid-25079,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

Urotnici na KotorArt-u!

Urotnici na KotorArt-u!

Scensko čitanje dramskog teksta Urotnici, Igora Štiksa i Vladimira Arsenijevića, nastalog po motivima KROKODILove edicije Zajednička čitaonica

Samostanski kompleks Sv. Nikole, Prčanj

Petak, 11. avgust u 22h

Režija: Boris Liješević

Čitaju: Svetozar Cvetković, Isidora Minić, Dejan Dedić, Marko Grabež

Šta se dogodi kada se, kršeći sve zakone prostora i vremena, susretnu Bogdan, Borka, Mirko, Sem, Predrag, Svetlana, Saša, Miroslav, Daša i Danilo? I kakva je njihova veza s piscima čija su prezimena Bogdanović, Pavićević, Kovač, Mehmedinović, Matvejević, Slapšak, Hemon, Krleža, Drndić i Kiš? U kakvu su to urotu oni uključeni? Na kakvu nas akciju zovu? Na temelju tekstova objavljenih u ediciji Zajednička čitaonica nastala je ova uzbudljiva mješavina glasova, jezička i umjetnička polifonija koja uvjerljivo dokazuje da, iako smo se, danas zatekli podijeljeni u više različitih država, a mnogi od nas i u rasejanju, jedni drugima ne predstavljamo strance. Jer, u književnosti nema pasoša i putovnica. Spone koje među svima nama postoje, a koje počivaju na zajedničkoj društvenoj svojini kako jezika tako i velike književne baštine, mnogo su jače od destruktivnih sila koje su u proteklih nekoliko decenija proizvele više zla nego što smo ikada mogli zamisliti. O tom zlu se u Urotnicima govori, kao i o uroti za neku drugačiju, bolju budućnost. Književnost u njoj ima ključno mjesto, jer nam je imaginacija danas važnija nego ikad prije. Na avanturu, ili možda bolje pustolovinu čitanja, otkrivanja, spoznavanja i mišljenja pozvani su čitateljice i čitatelji, gledateljice i gledatelji, koji govore, koriste, stvaraju i dišu zajednički jezik i kojima on jedino i pripada, ma gdje bili. Ovo je iskaz žilavosti optimizma i čvrstog uvjerenja da će spone na kojima počiva književna republika na evropskom Jugu živjeti i dalje.

Unatoč i kontra.

Projekat Zajednička Čitaonica Udruženja KROKODIL, podržan je od organizacije CCFD – Terre Solidaire.

Koprodukcija: My Balkans.


Vladimir Arsenijević je nagrađivan i međunarodno priznat srpski pisac, prevodilac, urednik, publicista i kulturni radnik. Dobitnik je NIN-ove nagrade 1994. godine za svoj prvi roman U potpalublju, čime je postao najmlađi dobitnik ikad dosad ove prestižne književne nagrade. Roman U potpalublju bio je ujedno prva debitantska knjiga koja je nagrađena ovom nagradom. Ovaj anti-ratni roman uskoro je preveden na 20 jezika, čime je Arsenijević postao jedan od najprevođenijih srpskih pisaca. Od tada, Arsenijević je objavio mnogobrojne romane, grafičke novele, zbirke kratkih priča i knjige eseja. Njegovi eseji i kolumne redovno se objavljuju u štampanim i onlajn medijima širom regiona bivše Jugoslavije. On je poznat i kao urednik koji je formirao i razvio Izdavačku kuću RENDE, u kojoj je radio kao glavni i odgovorni urednik od njenog osnivanja 2000, pa do 2007. godine, otkad je, sve do 2011. vodio beogradsku podružnicu istaknute hrvatske izdavačke kuće VBZ. Udruženje KROKODIL, čiji je predsjednik i član Upravnog odbora do danas, osniva 2009. godine.

Igor Štiks je pisac i univerzitetski profesor. Objavio je nagrađivane romane Dvorac u Romanji, i Elijahova stolica, 2006, koji su do danas prevedeni na petnaest jezika, a 2017. i roman Rezalište. Pozorišna predstava Elijahova stolica, u režiji Borisa Liješevića, osvojila je Grand Prix BITEF-a 2011. Liješević je 2015. na scenu Sarajevskog ratnog teatra postavio prvi dramski tekst Igora Štiksa, Brašno u venama, a 2017. na scenu je postavio i njegovu dramu Zrenjanin. Londonski Bloomsbury objavio je njegovu studiju Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship, 2015, koju je potom objavila i zagrebačka Fraktura, 2016. godine. Kourednik je zbornika Citizenship after Yugoslavia, 2012. i Citizenship Rights, 2013. Sa Srećkom Horvatom objavio je esej Pravo na pobunu (Fraktura, 2010) i uredio zbornik Dobro došli u pustinju postsocijalizma (englesko izdanje Verso, 2015; Fraktura, 2015). Štiks je i autor knjige pjesama Povijest poplave, objavljene 2008. godine. Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umjetnosti i književnosti.