KROKODIL | ZAJEDNIČKA ČITAONICA #1
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
17145
post-template-default,single,single-post,postid-17145,single-format-standard,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-16.3,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,wpb-js-composer js-comp-ver-5.4.7,vc_responsive

ZAJEDNIČKA ČITAONICA #1

ZAJEDNIČKA ČITAONICA #1

ZAJEDNIČKA ČITAONICA #1

Miroslav Krleža, “EVROPA DANAS”

Učestvuje: Endru Baruh Vahtel (Andrew Baruch Wachtel)

Uvod: Igor Štiks

 

“Evropa je danas rafinirano bezglava: s jedne strane pametna, kao maska protiv otrovnih plinova, s druge slijepa kao staromodna umbarda, a istodobno izazovna kao kakav velegradski izlog, pun raznovrsnog i skupocjenog besmisla.”

Miroslav Krleža

 

Prvi događaj u okviru projekta Zajednička čitaonica održaće se u petak 1. februara sa početkom u 19 sati u KROKODILovom Centru (Karađorđeva 43, ulaz: Male stepenice 1a). Igor Štiks razgovaraće s Endruom Baruhom Vahtelom o čuvenom eseju Miroslava Krleže “Evropa danas” iz 1935. godine. Ovim događajem počinjemo seriju aktivnosti objedinjenih nazivom “Zajednička čitaonica” koja predstavlja direktan nastavak projekta “Jezici i nacionalizmi” te njegovo pomeranje s polja lingvistike na polje književnosti.

Udruženje KROKODIL je 2016. godine zajedno s partnerima iz onih regionalnih zemalja gde su zajednički srpsko-hrvatski/hrvatsko-srpski jezik zamenila četiri službena jezika (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija)  te u saradnji s Radnom grupom projekta koju su činili neki od najuglednijih lingvista u našem regionu (Snježana Kordić, Ranko Bugarski, Hanka Vajzović, Božena Jelušić) realizovalo seriju konferencija nazvanih Jezici i nacionalizmi. Time je otvoreno poznato pitanje zloupotrebe jezika u političke svrhe na središnjem području bivše Jugoslavije. Projekat je okončan izradom Deklaracije o zajedničkom jeziku koja je projektu donela veliku medijsku, javnu, akademsku ali i političku vidljivost koja je nadišla granice prostora koji je projektom bio obuhvaćen. Deklaraciju o zajedničkom jeziku potpisalo je više od 10 000 ljudi, a među njima i mnoge poznate javne ličnosti, ugledni svetski lingvisti itd. To, međutim, nije bilo dovoljno da utiče na preko potrebne političke promene. Zato je još uvek od najveće važnosti pronaći načine za nastavak ove misije.

Projekat Zajednička čitaonica predstavlja direktni nastavak projekta Jezici i nacionalizmi i njegovo pomeranje iz domena lingvističke nauke u domen književnosti. Cilj projekta Zajednička čitaonica je podizanje svesti u javnosti o značajnoj temi zloupotrebe jezika u političke svrhe, kako bi se pronašlo najbolje sredstvo za vršenje uticaja na političke strukture da u delo sprovedu preko potrebnu promenu zakonodavstva koje bi bilo u skladu s priznanjem da su četiri “politička jezika” koja se govore u regiji zapravo samo četiri ravnopravne varijante zajedničkog ali neimenovanog policentričnog jezika. Time će se efikasno okončati obrazovna, kulturna ali shodno tome i politička segregacija u regionu zasnovana na lažnoj pretpostavci identitetskih politika da svaka nacija / etnička grupa ima pravo (ili čak obavezu) na svoj vlastiti, odvojeni i nezavisni jezik bez obzira na konkretnu jezičku stvarnost  ili čak običnu logiku.

Cilj projekta Zajednička čitaonica je i prikupljanje značajne količine materijala književne produkcije stvarane na zajedničkom jeziku središnjeg područja nekadašnje Jugoslavije kako u prošlosti tako i u sadašnjosti. Namera nam je da gradimo nedvosmisleno zajedničku književnu riznicu u ime jedne velike književnosti zajedničkog jezika naspram na silu formiranih nacionalnih selekcija često temeljenih na “krvi” ili ekskluzivnom pripadanju pisaca I njihovih djela. Ova riznica će poslužiti kao referentna tačka za savremene intelektualne i umetničke rasprave unutar regiona obuhvaćenog zajedničkim jezikom.

U ovoj, inicijalnoj fazi projekta Zajednička čitaonica svakog meseca ćemo u KROKODILovom Centru održavati po jedan događaj na kom će ugledni pisci, esejisti i teoretičari uz pomoć voditelja projekta Igora Štiksa i Vladimira Arsenijevića raspravljati o nekom od ključnih tekstova književnosti zajedničkog jezika. Za početak to su spomenuti esej “Evropa danas” Miroslava Krleže na koji će “odgovoriti” Igor Štiks, a svoje viđenje dati i ugledni američki profesor slovenskih književnosti te stručnjak za jugoslovensku književnost Endru Baruh Vahtel.

*

Endru Baruh Vahtel (Andrew Baruch Wachtel), nekadašnji profesor slovenskih književnosti na univerzitetu Nortvestern u Čikagu i trenutni rektor univerziteta u Almati u Kazahstanu, domaćoj javnosti je poznat po knjigama Stvaranje nacije, razraranje nacije: književnost i kulturna politika u Jugoslaviji (Making a Nation, Breaking a Nation: Literature and Cultural Politics in Yugoslavia; u prevodu na srpski jezik dostupna u izdanju Stubova kulture, 2001) i Književnost Istočne Evrope u doba postkomunizma (Remaining Relevant after Communism: The Role of the Writer in Eastern Europe; u prevodu na srpski jezik dostupna u izdanju Stubova kulture, 2006). Među njegovim brojnim publikacijama, izdvajamo još i The Balkans in World History (Oxford University Press, 2008).

Igor Štiks (Sarajevo, 1977) je autor dva nagrađivana romana, Dvorac u Romagni (2000) i Elijahova stolica (2006) koja su do danas prevedena na 15 jezika, kao i romana Rezalište (2017). U beogradskom Jugoslovenskom Dramskom Pozorištu predstava Elijahova stolica, u režiji Borisa Liješevića, osvojila je Grand Prix BITEF-a 2011. Njegova prva drama Brašno u venama (2016) dobiva nekoliko nagrada za najbolji tekst u BiH i Hrvatskoj. Najnoviji dramski komad Zrenjanin premijerno je izveden u Narodnom pozorištu u Zrenjaninu 2017. Londonski Bloomsbury mu je 2015. objavio studiju Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship koja je pod naslovom Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj: jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih država objavljena u Hrvatskoj (Fraktura, 2016). Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Chevalier des Arts et des Lettres.

Projekat organizuje Udruženje KROKODIL (www.krokodil.rs).