16 Dec ZAJEDNIČKA ČITAONICA #8: EGZIL
ZAJEDNIČKA ČITAONICA #8: EGZIL
Učestvuju: Lana Bastašić i Semezdin Mehmedinović (uz Skype pojavljivanje Dubravke Ugrešić)
Razgovor vodi: Igor Štiks
Scenska adaptacija teksta Dubravke Ugrešić “Pisac u egzilu”: Ivana Milenović Popović i DAH Teatar.
Urednici projekta: Igor Štiks, Vladimir Arsenijević
Sreda, 18. decembar od 19 časova
KROKODILov Centar za savremenu književnost
Karađorđeva 43 (ulaz iz bašte)
Ulaz slobodan.
Osmi događaj u okviru projekta “Zajednička čitaonica” održaće se u sredu 18. decembra s početkom u 19 sati u KROKODILovom Centru (Karađorđeva 43, ulaz: Male stepenice 1a). Na osnovu teksta “Pisac u egzilu” Dubravke Ugrešić, Igor Štiks će s učesnicima razgovarati o večnoj temi egzila, o tome šta je ona značila nekad a šta danas i o tome kako se naše poimanje egzila menja s vremenom. Pored Semezdina Mehmedinovića i Lane Bastašić, razgovor će dopuniti i sama Dubravka Ugrešić s kojom ćemo razgovarati putem Skypea.
I u ovom izdanju “Zajedničke čitaonice”, u saradnji s DAH teatrom, nastavljamo sa scenskim adaptacijama odabranih tekstova. Po konceptu Dijane Milošević i Ivane Milenović Popović, uz muziku Ljubice Damčević i zvuk i podršku Zorana Vasiljevića i Nataše Novaković, esej Dubravke Ugrešić “Pisac u egzilu” scenski će interpretirati Ivana Milenović Popović.
Istovremeno promovisaćemo treće izdanje KROKODILove edicije “Zajednička čitaonica” koje pod nazivom “Identiteti” donosi tekstove Danila Kiša (“Homo Poeticus, uprkos svemu”) i Lane Bastašić (“Tražiti kaput”).
Ovaj događaj je osmi po redu u seriji aktivnosti objedinjenih nazivom “Zajednička čitaonica” koja predstavlja direktan nastavak projekta “Jezici i nacionalizmi” te njegovo pomeranje s polja lingvistike na polje književnosti. “Inspirisana projektom ‘Jezici i nacionalizmi’ i posledičnom Deklaracijom o zajedničkom jeziku, Zajednička čitaonica želi pokazati svu raznolikost i bogatstvo četiri ravnopravne, standardne varijante našeg policentričnog jezika. Na njemu je nastala, pa i dalje nastaje, jedna velika evropska književnost unutar koje se knjige i njihovi pisci slobodno kreću bez pasoša i putovnica, bez provere porekla i nametanja ekskluzivnog vlasništva. Iako mu nedostaje jedan naziv, kako je obično slučaj s jezicima, ova neobičnost samo predstavlja poziv i dodatni izazov da se taj jezik neprestano otkriva u svim njegovim standardnim i dijalektalnim oblicima, književnosti, filozofiji, muzici i popularnoj kulturi, regionalnim prožimanjima, internacionalnim uticajima te istorijskom razvoju.” – Igor Štiks i Vladimir Arsenijević, urednici projekta Zajednička čitaonica.
Cilj projekta Zajednička čitaonica je podizanje svesti u javnosti o značajnoj temi zloupotrebe jezika u političke svrhe, kako bi se pronašlo najbolje sredstvo za vršenje uticaja na političke strukture da u delo sprovedu preko potrebnu promenu zakonodavstva koje bi bilo u skladu s priznanjem da su četiri “politička jezika” koja se govore u regiji zapravo samo četiri ravnopravne varijante zajedničkog ali neimenovanog policentričnog jezika. Time će se efikasno okončati obrazovna, kulturna ali shodno tome i politička segregacija u regionu zasnovana na lažnoj pretpostavci identitetskih politika da svaka nacija / etnička grupa ima pravo (ili čak obavezu) na svoj vlastiti, odvojeni i nezavisni jezik bez obzira na konkretnu jezičku stvarnost ili čak običnu logiku.
Cilj projekta Zajednička čitaonica jeste i prikupljanje značajne količine materijala književne produkcije stvarane na zajedničkom jeziku središnjeg područja nekadašnje Jugoslavije kako u prošlosti tako i u sadašnjosti. Namera nam je da gradimo nedvosmisleno zajedničku književnu riznicu u ime jedne velike književnosti zajedničkog jezika naspram na silu formiranih nacionalnih selekcija često temeljenih na “krvi” ili ekskluzivnom pripadanju pisaca I njihovih djela. Ova riznica će poslužiti kao referentna tačka za savremene intelektualne i umetničke rasprave unutar regiona obuhvaćenog zajedničkim jezikom.
Projekat organizuje Udruženje KROKODIL (www.krokodil.rs).
Podrška programu Rosa Luxemburg Stiftung regionalna kancelarija za jugoistočnu Evropu i Terre Solidaire.
Događaj podržao Fond za otvoreno društvo.