12 Feb Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? 2.0 O skrivenim uticajima na porast nasilja u društvu u Srbiji
Tokom druge polovine prošle godine tim istraživača i saradnika Udruženja KROKODIL krenuo je s prikupljanjem podataka i s pripremom istraživanja, te realizacijom nastavka jednog od svojih najvažnijih programa – Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? – istraživačkog, analitičkog i javnog rada započetog još 2023. godine, s ciljem angažovanja zajednice, zagovaranja, edukacije i podizanja svesti o opasnostima skrivenog uticaja na porast nasilja u našem društvu.
Novi ciklus, u novoj godini, započinjemo svečanim predstavljanjem novog, drugog izdanja istraživanja Zašto kažeš ljubav a misliš na rat 2.0. u utorak, 24. februara, od 18 sati u Narodnom pozorištu u Somboru, u kome će učestvovati autori istraživanja: politikolog Srđan Hercigonja i komunikološkinja Milena Berić, kao i autori/ke eseja koji su doprineli širini i kvalitetu istraživanja: pshilološkinja i profesorka na katedri za psihologiju Fakulteta organizacionih nauka Ana Mirković, dečiji i adolescentski psihijatar dr. Roberto Grujičić, istraživačica i antropološkinja Lara Končar i istoričarka profesorka Dubravka Stojanović.
Novo istraživanje Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? 2.0 sprovedeno je u izuzetno složenom kontekstu: u jeku najveće društvene i političke krize u Srbiji od 2000. godine, obeležene masovnim studentskim i građanskim protestima koji su usledili nakon tragedije u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine. U atmosferi nasilja, represije i svojevrsnog „neproglašenog vanrednog stanja“, nasilje se sve jasnije prepoznaje ne samo kao društveni fenomen, već i kao instrument vladanja. Kroz istraživanje stavova građanki i građana o nasleđu ratova u bivšoj Jugoslaviji, analizirali smo skrivene ali i otvorene uticaje tog nasleđa na porast nasilja u društvu u kontekstu savremenih političkih i društvenih okolnosti u Srbiji.
U poređenju s istraživanjem iz 2023. godine, ovogodišnji nalazi pokazuju pomak: dok je nasilje ranije percipirano kao difuzna i nekontrolisana pojava, danas ga građani sve češće prepoznaju kao sistemski i politički proizveden mehanizam, sa jasno identifikovanim akterima i mogućim strategijama otpora.
Rezultati istraživanja potvrđuju da u Srbiji postoji direktan i „nevidljiv“ uticaj države i dominantnih medija na održavanje široko rasprostranjene kulture nasilja, u kojoj agresivni diskurs, glorifikacija zločina i odsustvo sistemskih strategija za prevenciju nasilja postaju normalizovani obrasci ponašanja, između ostalog, glorifikacijom ratnih zločina, istorijskim revizionizmom, medijskom manipulacijom i instrumentalizacijom mladih, kao i načinima na koje ovi fenomeni dugoročno podrivaju demokratske procese i otežavaju pomirenje u regionu Zapadnog Balkana. Poseban fokus u istraživanju stavljen je na mlade, kao grupu koja se nalazi u prostoru između etnonacionalnih i kosmopolitskih identiteta i koja je zbog toga posebno izložena političkim manipulacijama i procesima radikalizacije. Tri decenije nakon ratova, osuđeni ratni zločinci se vraćaju u javni prostor uz otvorenu ili prećutnu podršku političkih elita i režimskih medija. Istovremeno, urbano okruženje – kroz grafite, murale i stensile – postaje prostor estetsko-ideološkog zagađenja i sredstvo političke propagande. Ove prakse, zajedno sa strogo kontrolisanim obrazovnim sistemom i „kidnapovanim“ institucijama, doprinose dugoročnom održavanju straha, nasilja i demokratskog nazadovanja.
Pozivamo sve zainteresovane građanke i građane, predstavnike kulturnih institucija, obrazovnog sistema, civilnog društva, medija i studentskih inicijativa da nam se pridruže.
Ulaz je slobodan.
Izveštaj i javni događaj realizuje se uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izrečeni u izveštaju, kao i na ovom javnom događaju, isključiva su odgovornost autora/Udruženja KROKODIL I ne odražavaju nužno stavove Evropske unije.