Biografija Dubravke Ugrešić
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
29842
page-template-default,page,page-id-29842,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

Biografija Dubravke Ugrešić

Dubravka Ugrešić bila je priznata književnica, esejistkinja i dramaturškinja, poznata po svom oštrom intelektu, ironiji i hrabroj kritici nacionalizma i društvenog konformizma. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na odseku za Komparativnu i rusku književnost, gde je kasnije dvadeset godina radila u Institutu za književnu teoriju i istoriju.

Njen najpoznatiji roman Štefica Cvek u raljama života (1981) duhovito je dekontekstualizovao romantične klišee i postao jedno od najvažnijih dela jugoslovenske postmoderne književnosti. Ovaj roman kasnije je adaptiran u popularni film 1984. godine.

U ranim devedesetim, Ugrešić je javno protestovala protiv nacionalizma, ratova i etničke mržnje. Njeni eseji iz tog perioda, okupljeni u zbirci Kultura laži (1999), oštrim kritikama osvetljavaju kulturni i moralni pad bivše Jugoslavije. Zbog svog stava, često je bila stigmatizovana od strane hrvatskih medija i proglašavana „izdajnicom“ i „vešticom.“ Godine 1993. napustila je Hrvatsku i živela u inostranstvu, prvenstveno u Holandiji, gde je nastavila da piše, predaje na univerzitetima u Evropi i SAD, i objavljuje eseje u međunarodnim časopisima.

,,Svi smo fusnote, mnoge od nas nikada neće imati priliku da budu pročitane, svi smo u stalnoj i žestokoj borbi za svoj život, za život fusnote, za to da ostanemo na površini prije nego što ćemo, bez obzira na sve svoje napore, potonuti.” – Lisica

Dubravka se bavi pitanjem prirode književnosti i autora, istražuje identitet u inostranstvu i sukobljava popularnu kulturu s visokom umetnošću. Bila je prva žena dobitnica prestižne NIN-ove nagrade 1988. godine.

Njena ostala značajna dela su Američki fikcionar (1993), Muzej bezuvjetne predaje (1998), Hvala što niste pročitali (2001), Ministarstvo boli (2004) i  “Baba Jaga je snijela jaje” (2010). Njene knjige prevedene su na više od dvadeset jezika i čitane su širom sveta.