ZAJEDNIČKA ČITAONICA
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
17145
post-template-default,single,single-post,postid-17145,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

ZAJEDNIČKA ČITAONICA

ZAJEDNIČKA ČITAONICA

Sedmi događaj u okviru projekta Zajednička čitaonica održan je u petak 25. oktobra u KROKODILovom Centru. Na osnovu izbora tekstova iz knjige “Moda” Borke Pavićević (1994), urednik edicije “Zajednička čitaonica” Danilo Lučić razgovarao je s filozofom Borisom Budenom, koji za ovu priliku dolazi u Beograd iz Berlina, o kulturi otpora na jugoslovenskom prostoru nekada i sad koji na izuzetan način personifikuje delovanje i pisanje nedavno preminule Borke Pavićević.

Ovo je prvo izdanje Zajedničke čitaonice u kom uvodimo element scenskih adaptacija odabranog teksta – u ovom slučaju izbora tekstova iz knjige “Moda” Borkas Pavićević – u saradnji s prijateljskim DAH Teatrom. Tekstove je interpretirala Ivana Milenović Popović. Istovremeno smo promovisali drugo izdanje edicije “Zajednička čitaonica” koje pod nazivom “Evropa” donosi tekstove Miroslava Krleže (Evropa danas) i Igora Štiksa (Pismo Europi).

[Best_Wordpress_Gallery id=”9″ gal_title=”Zajednička čitaonica 7″]

Šesti događaj u okviru projekta Zajednička čitaonica održan je u četvrtak 26. septembra u KROKODILovom Centru. Na osnovu teksta Žarane Papić „Bivša muškost i ženskost bivših građana bivše Jugoslavije” Ana Pejović razgovarala je sa Jasminom Tešanović i Katalin Ladik o „ženskom pitanju” u regionu bivše Jugoslavije nekada i sada. U okviru događaja učesnice su izvele dva performansa – Veliko spremanje Katalin Ladik i Transgender Jesus, performans Jasmine Tešanović i muzičarke Katie Woznicki.

Treći dan KROKODIL festivala 2019. počeo je petom debatom Zajednička čitaonica – da li je moguća zajednička književnost? održanom u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Učesnici su bili Igor ŠtiksVladimir ArsenijevićLana Bastašić i Miljenko Jergović. Učesnici debate razgovarali su o mogućnosti postojanja zajedničke književnosti kao i koja bi se sve književnost mogla ovim pojmom obuhvatiti – da li bismo našom književnošću smatrali samo onu pisanu na svim varijantama našeg jezika ili bismo u nju uključili i autore iz regione koji pišu na stranim jezicima.

Četvrti događaj u okviru projekta “Zajednička čitaonica” održao se u utorak 21. maja s početkom u 19 sati u KROKODILovom Centru. Ovoga puta “Zajednička čitaonica” zasnovana je na jednom od eseja, odnosno na izvodu iz teksta “Iz vile na Wannseeu” Daše Drndić. Na osnovu ovog teksta i načina na koji Dašina elokventna i prkosna misao komunicira s današnjim čitaocima i čitateljkama, Bojan Krivokapić i Filip David razgovarali su o antifašizmu, fašizmu i različitim njegovim pojavnim oblicima, kao i o načinima na koji se protiv istog može boriti jezičkim i književnim sredstvima.

Treći događaj u okviru projekta “Zajednička čitaonica” održao se u utorak 23. aprila u KROKODILovom Centru.  “Zajednička čitaonica” zasnovana je na jednom od seminalnih eseja jugoslovenske književnosti. Ovog puta reč je bila o čuvenom tekstu Danila Kiša “Homo poeticus, uprkos svemu”. Na osnovu ovog eseja i načina na koji Kišova misao komunicira s današnjim čitaocima i čitateljkama, Katarina Luketić i Adrijana Zaharijević razgovarale su o neophodnosti definisanja i oblikovanja zajedničke čitaonice zasnovane na deljenom jeziku, iskustvu i senzibilitetu.

Drugi događaj u okviru projekta Zajednička čitaonica održao se u utorak 19. marta u KROKODILovom Centru. O problemu jugoslovenstva, juče, danas i sutra, te Jugoslavije i postjugoslovenskog prostora, ali i socijalizma i post-socijalizma, razgovarale su  osobe različitih generacija (rođeni šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih) Vladimir Arsenijević, Igor Štiks i Biljana Đorđević. Inspirisani Matvejevićevim razmišljanjima o jugoslovenstvu, za i nakon Jugoslavije, oni su ukrstili i sučelili svoje poglede na taj neprolazni problem kao i lična iskustva.

Prvi događaj u okviru projekta Zajednička čitaonica održao se u petak 1. februara sa početkom u 19 sati u KROKODILovom Centru (Karađorđeva 43, ulaz: Male stepenice 1a). Igor Štiks razgovarao je s Endruom Baruhom Vahtelom o čuvenom eseju Miroslava Krleže “Evropa danas” iz 1935. godine. Ovim događajem započeli smo seriju aktivnosti objedinjenih nazivom “Zajednička čitaonica” koja predstavlja direktan nastavak projekta “Jezici i nacionalizmi” te njegovo pomeranje s polja lingvistike na polje književnosti.

Udruženje KROKODIL je 2016. godine zajedno s partnerima iz onih regionalnih zemalja gde su zajednički srpsko-hrvatski/hrvatsko-srpski jezik zamenila četiri službena jezika (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija)  te u saradnji s Radnom grupom projekta koju su činili neki od najuglednijih lingvista u našem regionu (Snježana Kordić, Ranko Bugarski, Hanka Vajzović, Božena Jelušić) realizovalo seriju konferencija nazvanih Jezici i nacionalizmi. Time je otvoreno poznato pitanje zloupotrebe jezika u političke svrhe na središnjem području bivše Jugoslavije. Projekat je okončan izradom Deklaracije o zajedničkom jeziku koja je projektu donela veliku medijsku, javnu, akademsku ali i političku vidljivost koja je nadišla granice prostora koji je projektom bio obuhvaćen. Deklaraciju o zajedničkom jeziku potpisalo je više od 10 000 ljudi, a među njima i mnoge poznate javne ličnosti, ugledni svetski lingvisti itd. To, međutim, nije bilo dovoljno da utiče na preko potrebne političke promene. Zato je još uvek od najveće važnosti pronaći načine za nastavak ove misije.

Projekat Zajednička čitaonica predstavlja direktni nastavak projekta Jezici i nacionalizmi i njegovo pomeranje iz domena lingvističke nauke u domen književnosti. Cilj projekta Zajednička čitaonica je podizanje svesti u javnosti o značajnoj temi zloupotrebe jezika u političke svrhe, kako bi se pronašlo najbolje sredstvo za vršenje uticaja na političke strukture da u delo sprovedu preko potrebnu promenu zakonodavstva koje bi bilo u skladu s priznanjem da su četiri “politička jezika” koja se govore u regiji zapravo samo četiri ravnopravne varijante zajedničkog ali neimenovanog policentričnog jezika. Time će se efikasno okončati obrazovna, kulturna ali shodno tome i politička segregacija u regionu zasnovana na lažnoj pretpostavci identitetskih politika da svaka nacija / etnička grupa ima pravo (ili čak obavezu) na svoj vlastiti, odvojeni i nezavisni jezik bez obzira na konkretnu jezičku stvarnost  ili čak običnu logiku.

Cilj projekta Zajednička čitaonica je i prikupljanje značajne količine materijala književne produkcije stvarane na zajedničkom jeziku središnjeg područja nekadašnje Jugoslavije kako u prošlosti tako i u sadašnjosti. Namera nam je da gradimo nedvosmisleno zajedničku književnu riznicu u ime jedne velike književnosti zajedničkog jezika naspram na silu formiranih nacionalnih selekcija često temeljenih na “krvi” ili ekskluzivnom pripadanju pisaca I njihovih djela. Ova riznica će poslužiti kao referentna tačka za savremene intelektualne i umetničke rasprave unutar regiona obuhvaćenog zajedničkim jezikom.

U ovoj, inicijalnoj fazi projekta Zajednička čitaonica svakog meseca smo u KROKODILovom Centru održavali po jedan događaj na kom su ugledni pisci, esejisti i teoretičari uz pomoć voditelja projekta Igora Štiksa i Vladimira Arsenijevića raspravljali o nekom od ključnih tekstova književnosti zajedničkog jezika. Za početak to su spomenuti esej “Evropa danas” Miroslava Krleže na koji je “odgovorio” Igor Štiks, a svoje viđenje dao i ugledni američki profesor slovenskih književnosti te stručnjak za jugoslovensku književnost Endru Baruh Vahtel.

Projekat organizuje Udruženje KROKODIL (www.krokodil.rs).

Program se u odvija okviru projekta Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regionu bivše Jugoslavije – Podrška REKOM-u koji podržava Evropska Unija.  Podrška programu CCFD Terre Solidaire.