MILJENKO JERGOVIĆ U KROKODILOVOM CENTRU
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
18570
post-template-default,single,single-post,postid-18570,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

MILJENKO JERGOVIĆ U KROKODILOVOM CENTRU

MILJENKO JERGOVIĆ U KROKODILOVOM CENTRU

Miljenko Jergović i KROKODILovom Centru – predstavljanje knjiga Selidba i Herkul
Sreda, 26. februar od 19h
Učestvuju: Miljenko Jergović i Ivan Milenković
KROKODILov Centar za savremenu književnost
Karađorđeva 43 (ulaz sa Malih stepenica)

U sredu, 26. februara od 19h u KROKODILovom Centru predstavićemo dve knjige Miljenka Jergovića objavljene u izdavačkoj kući Booka – Herkul i Selidba. Sa autorom će o ova dva romana razgovarati književni kritičar Ivan Milenković

O romanima:

Herkul – Godina je dve hiljade dvadeset i neka, Hrvatska je i dalje članica Evropske unije, ali njena ekonomija je na kolenima, turizam se urušio zbog prekomerne gradnje i epidemije trbušnog tifusa za koji su neprovereno optuženi islamski teroristi. Jedina svetla tačka i dalje je fudbalska reprezentacija koja žanje uspeh za uspehom.

General, veteran i heroj ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Anto Gavran, zvani Ćumur, u svojoj velelepnoj kući na jadranskoj obali, u mestu Brižnik, daje intervju upravo na dan važne fudbalske utakmice između reprezentacija Hrvatske i Srbije. Istovremeno, nakon više od trideset godina izbeglištva i upornog izbegavanja povratka u Sarajevo, uspešni grafički dizajner i njegova supruga arhitekta odlučuju da svojim jaguarom prvi put dođu na odmor na jadransku obalu. Te večeri, na magistrali koja prolazi kroz Brižnik događa se nesreća, kojom započinje odvijanje jedne strašne, neželjene povesti.

Herkul Miljenka Jergovića ubojita je, opominjuća satira protiv svakog, a posebno domaćeg, nacionalizma i lokalnog fašizma. Ovo je knjiga koja je i mračna i smešna, knjiga iz koje nam iskače nevoljna budućnost sveta. Herkul je kratak roman o opasnosti svakog fanatizma i laganog baratanja velikim rečima, opomena za nas ovdašnje. Roman nad kojim ćemo plakati, smejati se i užasavati, istovremeno.

Selidba – Koja je najbolja prilika za pospremanje, za bacanje nepotrebnih, nagomilanih stvari, za pronalaženje onih za koje smo smatrali da smo ih davno izgubili, za arhiviranje, za slaganje i preslaganje? Tako opsežan zadatak čovek si ne može davati često u životu. Najbolja je prilika za to selidba. No često selidbe znaju biti hektična pakovanja u kutije koje će ostati neotvorene. Retki su oni koji mogu da rade inventuru, sagledavaju stvari i polako o njima odlučuju.

Pred nama je upravo jedna takva knjiga, Selidba Miljenka Jergovića. U već mitskom književnom mestu, na sarajevskom Sepetarevcu, u stanu svoga odrastanja, u kojemu mu je umrla majka, u koji se slila većina ostavštine Stublerovih i Rejcovih, autor prebira po dokumentima, po knjigama, po materijalnim i nematerijalnim ostacima, po istoriji jedne kuferaške porodice. Predmeti i dokumenti, novčanik, partijska knjižica, češagija, dedini pokušaji autobiografije i još mnogo toga pripovedaju priču ne samo jedne porodice već i jednog grada, detinjstva i odrastanja u kojoj autor ne štedi nikoga, a ponajmanje sebe i svoje bližnje.

Stan na Sepetarevcu iznova se pred nama materijalizuje sobu po sobu, sa svakim komadom nameštaja, ali, što je još važnije, i sa svim sudbinama ljudi koji su ga nastanjivali ili pohodili. Selidba nije samo knjiga, ona je mnogo više od toga, ona je istinski muzej, katalogizovan po najstrožim i najgenijalnijim pravilima struke, ali ne muzejske, nego spisateljske.

O autoru:
Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983, a prvu pesničku zbirku Opservatorija Varšava 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča Sarajevski Marlboro iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah Madona, Inšallah) te desetak romana, među kojima su Dvori od oraha i Ruta Tannenbaum. Poljski prevod njegovog romana Srda pjeva, u sumrak, na Duhove dobio je 2012. u Vroclavu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Evrope. Dela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.