PREDSTAVLJANJE PETOG IZDANJA IZ EDICIJE ZAJEDNIČKA ČITAONICA: DRUŠTVO
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
18797
post-template-default,single,single-post,postid-18797,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

PREDSTAVLJANJE PETOG IZDANJA IZ EDICIJE ZAJEDNIČKA ČITAONICA: DRUŠTVO

PREDSTAVLJANJE PETOG IZDANJA IZ EDICIJE ZAJEDNIČKA ČITAONICA: DRUŠTVO

Promocija petog izdanja iz edicije Zajednička čitaonica
Društvo – Borka Pavićević i Boris Buden
Petak, 15. maj u 20 časova
Livestream na FB stranici KROKODIL Engaging Words
Učestvuju: Boris Buden i Ana Miljanić
Razgovor vodi: Igor Štiks

U oktobru prošle godine Boris Buden je gostovao u KROKODILovom Centru na sedmom događaju u okviru projekta Zajednička čitaonica kada je sa Danilom Lučićem razgovarao o nasleđu pisanja i delovanja Borke Pavićević, a na osnovu izbora tekstova iz njene knjige Moda. U petak,15. maja predstavljamo novo izdanje iz edicije Zajednička čitaonica – Društvo, koje nam donosi upravo tekstove Borke Pavićević iz pomenute knjige, kao i tekst Borisa Budena “Vidimo se ispod smokvinog drveta” sa podnaslovom “Borka Pavićević: pretpostavke za uskrsnuće i besmrtnost”. Kao i prethodna dva, i ovaj događaj ćemo livestream-ovati na našoj FB stranici, a sa Borisom Budenom će učestvovati Ana Miljanić, dok razgovor vodi Igor Štiks.

Boris Buden (Garešnica, Hrvatska 1958) je filozof, teoretičar kulture i publicista. Piše eseje i članke iz područja filozofije, politike, kritike kulture i umetnosti. Diplomirao je filozofiju na Zagrebačkom univerzitetu, uz dopunske studije marksizma. Doktorirao je teoriju kulture na Univerzitetu Humbolt u Berlinu. Tokom devedesetih je objavljivao eseje objavljivao uglavnom u „Arkzinu”, čiji je bio i urednik. Živi i radi u Berlinu.

Ana Miljanić, rediteljka i antropološkinja. Diplomirala je u klasi Miroslava Belovića sa Maramboovim „Našim očevima“ sa praizvedbom u Beogradskom dramskom pozorištu. Predstava je pozvana na Sterijino pozorje u Novom Sadu. Ko-osnivačica je i dugogodišnja programska i izvršna direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju, koji se otvara kao pozorište sa njenom predstavom „Zli dusi“ Dostojevskog, u adaptaciji Albera Kamija, 1995. godine. „Skladište Danila Kiša“, njena druga predstava u CZKD, igrala se u čitavom prostoru paviljona, dvorišta i krovova, ali i u Crnoj Gori i Hrvatskoj (Pula, 1998). Godine 1997. radi predstavu po Vilhelmu Rajhu, „Slušaj mali čoveče“, u okviru festivala „Žudnja za životom“ (Beograd) i, u nastavku, u okviru projekta „Re-mapping“ (Stokholm, 1998). Između mnogih predstava, javnih gestova, igranih predavanja i drugih programa (akcija, izložbi, konferencija) koje uređuje, koncipira i režira u Centru za kulturnu dekontaminaciju i u drugim označenim prostorima, izdvajaju se tri kultne predstave. „O Nemačkoj“ (1999) prema prepisci Hermana Broha, poučnim komadima Bertolda Brehta i esejima Hane Arent; „Bordel ratnika“ po tekstovima Ivana Čolovića i drugoj sakupljenoj građi, igrana u Muzeju 25. maj, današnjem Muzeju istorije Jugoslavije (i na
BITEF Festivalu, 2001.); „Pornografija 1, 2…4“ šestosatna predstava izvođena u bioskopu Partizan u Beogradu (BELEF Festival, 2005.).
Master diplomu u sferi međunarodnih odnosa stekla je 2003. godine na Univerzitetu Kolumbija (School of International and Public Affairs). Dobitnica je više internacionalnih stipendija i nagrada. Magistrirala je i doktorirala na Odeljenju za antropologiju i na Institutu za komparativnu književnost i teoriju Kolumbijskog Univerziteta (Graduate School of Arts and Sciences) 2018. godine. Predstava „Autentična tumačenja”: ’68 – činovi prepričavanja koju režira 2018. godine igra se/igrana je preko dvadeset puta u različitim varijantama – uvek novim “radnim verzijama”. Odlukom Upravnog odbora od 10.07.2019. godine povodom smrti Borke Pavićević, na predlog kolektiva CZKD, imenovana je za direktorku Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Događaj je podržala Fondacija za otvoreno društvo.