ČETIRI GODINE OD OBJAVLJIVANJA “DEKLARACIJE O ZAJEDNIČKOM JEZIKU”
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
20020
post-template-default,single,single-post,postid-20020,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

ČETIRI GODINE OD OBJAVLJIVANJA “DEKLARACIJE O ZAJEDNIČKOM JEZIKU”

Tridesetog marta pre tačno četiri godine, posle višemesečnog truda, saradnje i planiranja, objavljena je čuvena Deklaracija o zajedničkom jeziku. Ovaj dokument odjeknuo je u čitavom regionu ali i inostranstvu kao decidno potvrdan odgovor na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji umesto četiri zvanična jezika objedinjena teško izgovorljivim akronimom (BCGHS) u stvarnosti upotrebljavaju tek različite varijante jednog istovetnog jezika.

U radu na tekstu Deklaracije učestvovali su kako lingvisti okupljeni u okviru Radne grupe projekta “Jezici i nacionalizmi” tako i mnogobrojni novinari, glumci, književnici, režiseri, istoričari, filozofi, pisci, pozorišni autori, politički aktivisti, učesnici serije regionalnih konferencija koje su prethodile samoj Deklaraciji.

Kada se mi iz Udruženja KROKODIL osvrnemo na projekte koje smo ostvarili i u čijoj smo realizaciji učestvovali, Deklaracija o zajedničkom jeziku svakako spada u nama najdraže i najvažnije. Kroz sedam tačaka i osam zahteva, ona nedvosmisleno ističe policentričnost jezika kojim se služimo, a koji u njegovim različitim standardima nazivamo bosanskim, crnogorskim, hrvatskim i srpskim, i zalaže se za sprečavanje političke zloupotrebe jezičkih pitanja u svrhe segragacije, diskriminacije i nasilja u svakodnevnom životu.

S obzirom da se i dalje suočavamo s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posledicama političkih manipulacija jezikom kao i dominantnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, ovaj dokument nažalost i dalje ostaje jednako aktuelan koliko i potreban.

Deklaraciju je tokom prvih nekoliko meseci po objavljivanju potpisalo na desetine hiljada građana ali i ogroman broj javnih ličnosti među kojima su lingvisti poput Snježane Kordić ili Ranka Bugarskog, intelektualci Boris Buden, Dubravka Ugrešić, Borka Pavićević, Noam Čomski i mnogi drugi.

Podržite i vi odbranu zajedničkog, policentričnog jezika od nacionalističkog partikularizma. Podelite, pročitajte i potpište Deklaraciju o zajedničkom jeziku na: https://jezicinacionalizmi.com/deklaracija/