CENTRALNA EVROPA IZMEĐU UTOPIJSKIH SNOVA I DISTOPIJSKE REALNOSTI
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
19140
post-template-default,single,single-post,postid-19140,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

CENTRALNA EVROPA IZMEĐU UTOPIJSKIH SNOVA I DISTOPIJSKE REALNOSTI

CENTRALNA EVROPA IZMEĐU UTOPIJSKIH SNOVA I DISTOPIJSKE REALNOSTI

Deo bogatog programa ovogodišnjeg Krokodilovog festivala bila je i panel diskusija pod nazivom „Mogućnost Evrope 2.0“. Treće večeri festivala posetioci ispred Muzeja Jugoslavije imali su prilike da čuju zanimljive razgovore eminentnih intelektualaca iz regiona i Evrope o mnogim važnim pitanjima za Evropu i evropsko društvo.

Tema „Centralna Evropa između utopijskih snova i distopijske stvarnosti“ okupila je Igora Štiksa, književnika i profesora na Fakultetu za medije i komunikacije, Katarinu Peović, komparatistkinju i poslanica u sazivu parlamenta Republike Hrvatske i Mihala Kozlovskog, filozofa, sociologa i istoričara iz Poljske. Sagovornici su pokušali da dođu do odgovora na pitanja gde je Centralna Evropa danas i šta se to događa u Centralnoj Evropi. Koristeći se primerima iz svojih zemalja, učesnici su na veoma zanimljivi i nesvakidašnji način pojasnili svoje stavove o datoj temi.

Od Talina do Soluna, kako kaže Kozlovski, nacionalizam je zauzeo najradikalniji i najčistiji oblik. Za Poljsku kaže da je „čudesna za izučavanje“ za društvenjake i objašnjava zašto neki događaji nisu bili plodni za poljsko društvo, s akcentom na promene nakon 2015. godine. Peovićeva se uključila putem video poziva iz Zagreba i predstavila situaciju iz ugla Hrvatske i u kom pravcu se ona kreće. Kao siromašna zemlja Evropske Unije sa visokom stopom nezaposlenosti Hrvatskoj se nameće pitanje zašto je to tako. Ova zemlja ima model po kome bi želela da se razvija, ali Peović napominje da to nije nimalo lak zadatak i dodaje da možda ne treba idealizovati pojedine države moćnice Zapadne Evrope.

Učesnici su takođe komentarisali vezu između ekonomije i politike u zemljama iz kojih dolaze, te nam je Peović rekla da postoje klasne razlike i konflikti. Kao bogate zemlje tadašnje Jugoslavije, Hrvatska je očekivala da će se još više razviti nakon otcepljenja, što se nije dogodilo. Na kraju, gosti su izneli svoje viđenje budućnosti Centralnog Balkana i moguća rešenja problema država u ovom delu sveta.

Journalist for a day, Nina Vlajković, Beograd 2020.