Ovde gledajte prenos uživo razgovora Pozdrav sa crne liste i pročitajte biografije učesnika
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
21062
post-template-default,single,single-post,postid-21062,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Ovde gledajte prenos uživo razgovora Pozdrav sa crne liste i pročitajte biografije učesnika

Ovde gledajte prenos uživo razgovora Pozdrav sa crne liste i pročitajte biografije učesnika

ANA PETROVIĆ (Da se zna!) – U medijskom aktivizmu od 2009. godine, u Da se zna! timu od 2020. godine. Producentkinja, aktivistkinja, zagovaračica, queer žena i mama jedne devojčice. Pored zagovaranja socijalnih promena, procedura i zakona, u timu se bavi zagovaranjem prava na povremeno kašnjenje.

DUŠAN KOKOT (Građanski preokret) – prosvetni radnik, rođen u Kikindi 1976. godine, živi i radi u Zrenjaninu. Dugogodišnji je sindikalni aktivista, od ove godine je na čelu Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Vojvodine. Od 2019. godine predsedava Upravnim odborom nevladine organizacije Građanski preokret.

MILOŠ UROŠEVIĆ (Žene u crnom) – Polnu nepravdu koju muškarci nanose ženama počeo da oseća od onog trenutka kada je još kao dečak, prolazeći autoputem ispred Beograda, video kako pored puta stoje prostituisane žene. Iako tada nije znao za feminizam, osetio je tugu i pomislio da je to velika nepravda i da to ne treba da bude tako. Za feminizam se zainteresovao dok je bio u srednjoj školi, pohađajući događaje koje su organizovale Žene u akciji, u Velikoj Plani. Aktivista postao 2003. godine kroz feminističko-antimilitarističku organizaciju Žene u crnom u Beogradu, gde protestuje zahtevajući nadu za sve ugnjetene. Od jeseni 2020. aktivista Lezbejske i gej solidarne mreže. U martu 2021. zajedno sa Borislavom Prodanovićem vodio dnodnevni seminar Radikalni feminizam za muškarce, u CK13, u Novom Sadu. Radikalni feminizam upoznao kroz lik i delo Andree Dvorkin, kada se zemlja pomerila za njega i od tada pa na dalje stoji u toj tački. Kao i ona „ne veruje da je mučenje muškaraca u zatvorima gore od mučenja žena u krevetima“. Zajedno sa Sanjom Pavlović, 2017. uredio čitanku Oslobođenje žena: feministički tekstovi(1964-1975), a sa Nelom Pamuković, 2019. čitanku Oslobođenje lezbejki: feministički tekstovi (1968-1980). Zajedno sa Nikolom Tucakovim, 2021. uredio čitanku Oslobođenje pedera: tekstovi (1951-1981). Sa Dašom Stevović treutno radi na uređivanju knjige Andrea Dvorkin, Izabrani tekstovi.

DALIBORKA ULJAREVIĆ (Centar za građansko obrazovanje) – diplomirala na Odsjeku za međunarodne odnose Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, odslušala postdiplomske Evropske i jugoistočnoevropske studije na Univerzitetu Crne Gore, a trenutno magistrira na Pravnom fakultetu. Specijalizirala je Lokalnu samoupravu i civilno društvo na Teodor Hojs akademiji (Njemačka), Uporedno medijsko pravo i medijske politike na Univerzitetu u Oksfordu (UK), Regionalnu saradnju i evropske integracije na Univerzitetu u Splitu (COIMBRA program), Političke i ekonomske sisteme u organizaciji Karlovog i Džordžtaun univerziteta (Češka republika), a Demokratiju, ljudska prava i upravljanje konfliktima na Nansen akademiji (Norveška). U okviru programa Marshall Memorial Fellowship namijenjenog evropskim polaznicima (GMF), usavršavala se u SAD, kao prva učesnica tog programa iz Crne Gore. Kroz dodatne studijske posjete boravila je u Poljskoj, Belgiji, Holandiji, Mađarskoj, Sloveniji, Francuskoj, Jermeniji, Austriji, Latviji, Ukrajini, Kipru, Turskoj i Jordanu. Prošla je kroz niz programa alternativnog obrazovanja u oblasti razvoja organizacijskih kapaciteta i demokratskog rukovođenja. Često je angažovana u svojstvu ekspertkinje na projektima koje vode UNDP, EURECNA, OEBS, UNIFEM, Sida, REC, ECOSOC, Freedom House, itd. Od 2001. do 2005. radila je kao savjetnica za politička i medijska pitanja u kancelariji Savjeta Evrope u Podgorici. Bila je jedna od osnivačica i direktorka Nansen dijalog centra u Crnoj Gori (do 2002). Tokom 1999. i 2000, bila je angažovana kao lokalna producentkinja za BBC World. Prije toga, radila je u Misiji OEBS-a u Crnoj Gori i u Međunarodnoj fondaciji za izborne sisteme iz Vašingtona, u Srbiji i Crnoj Gori. Tokom studija, bila je aktivna učesnica i portparolka Studentskog protesta 96/97 u Beogradu. U Crnoj Gori, članica je upravnog odbora Instituta Alternativa (IA) i Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), a bila je članica UO koalicije NVO “Saradnjom do cilja”. Na regionalnom nivou, članica je Zapadnobalkanskog savjetodavnog komiteta globalne Fondacije za otvoreno društvo (OSF), Zapadnobalkanske strateške grupe Heinrich Boel fondacije, u okviru Koalicije za REKOM članica je Regionalnog savjeta, a takođe je članica Savjetodavnog odbora Gej Strejt Alijanse sa sjedištem u Beogradu. Od 2012. do 2016. bila je članica Savjeta za zaštitu od diskriminacije Vlade Crne Gore.

MILENA BERIĆ (rođena 1982. u Beogradu, Srbija, tada SFR Jugoslavija) magistrirala je komunikologiju pošto je završila osnovne studije međunarodne ekonomije. Svoju dinamičnu karijeru započela je radeći za OECD – na Olimpijskim igrama 2004. u Atini, za grčku nacionalnu televiziju ERT i za ambasadu Indije u Beogradu. Nakon toga radila je u polju tržišnih komunikacija i advertajzinga u okviru jedne od najvećih agencija u svetu – TBWA World Wide u reklamnim kampanjama brendova kao što su Adidas, Nissan, Renault, VISA, Absolut Vodka i drugim. Postala je prva direktorka socijalnog preduzeća Divac HOD i to 2010. godine, sa ciljem da od preduzeća napravi dugoročnu i skladnu organizaciju. Od 2010. godine radila je kao nezavisan konsultant.  Postala je stručnjak u oblasti strateških komunikacija, spoljnih poslova i posredovanja (medijacije) tokom rada za Goethe – Institut u  Beogradu, Mikser i ostale kredibilne klijente u Srbiji i inostranstvu. Milena je ponela nagradu „30 ispod 30 mladi – srpski lideri“ za 2011. godinu i predstavljala je Srbiju na Šestoj Pan-evropskoj konferenciji međunarodnih odnosa u Turinu 2007. godine sa svojim radom „Kultura, dostojanstvo i osnaživanje“. Tokom petnaestogodišnjeg radnog iskustva dokazala se kao profesionalac iz oblasti ne samo komunikacija, nego i spoljnih odnosa i organizacionog menadžmenta. Uspešno je spojila koorporativne poslove, sa fokusom na strateško slanje poruke, kritičko razmišljanje i problem-solving, zajedno sa njenim specifičnim intresovanjem i iskustvom za pripovedanje priča i strategiju kampanja. Uspešno sarađuje sa KROKODILom od 2014. godine. Kao članica Upravnog odbora zadužena je za komunikacije, razvor i spoljne odnose. Ponosna je na činjenicu da je 2016. godine Udruženje KROKODIL  osvojilo European communication award za komunikacijsku strategiju festivala KROKODIL iz 2015. godine.

SRĐAN HERCIGONJA deo je tima Beogradskog centra za bezbednosnu politiku od novembra 2020. godine. On je završio osnovne i master studije Međunarodne bezbednosti na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu. Njegovim prethodnim radnim iskustvom uglavnom dominira rad u civilnom društvu kao i bavljenje pitanjima ljudske i regionalne bezbednosti, tranzicione pravde i pitanjima demokratizacije društva i države. Radno iskustvo je sticao kao menadžer projekata u Forumu ZFD i istraživač u Centru za komparativne studije konflikta. Stažirao je u BCBP-u tokom 2011. godine.