BEOGRADSKO IZDANJE DEBATNOG PROGRAMA FESTIVALA KROKODIL 2022
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
21760
post-template-default,single,single-post,postid-21760,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

BEOGRADSKO IZDANJE DEBATNOG PROGRAMA FESTIVALA KROKODIL 2022

BEOGRADSKO IZDANJE DEBATNOG PROGRAMA FESTIVALA KROKODIL 2022

I ove godine u okviru KROKODILovog Debatnog programa biće organizovane tribine, panel diskusije i okrugli stolovi na kojima ćemo se baviti najaktuelnijim društveno-političkim temama.
Kratak film O POVRENJU u subotu 18. juna od 12 sati u CZKDu otvoriće centralnu panel diskusiju beogradskog izdanja debatnog programa festivala koja nosi naslov samog festivala Godina magijskog mišljenja. U saradnji s Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku imaćemo priliku da čujemo neke od najeminentinijih glasova javnog prostora u Srbiji, regiona i Evrope te da artikulišemo teme poput pandemije i njenih posledica, preko agresije prema Ukrajini i njenom stanovništvu pa do porasta populizma, desnice, zveckanja oružja, ekonomske krize, krize svesti i mišljenja. U okviru tri panel diskusije pod naslovima O poverenju, Odučavanje istorije i Budućnost mira govoriće o globalnoj potrebi za novim formatima politika, promišljanja i delanja na svim meridijanima sa osvrtom na jugoistok Evrope ili zapadni Balkan Igor Bandović iz BCBP-a; Darina Ševčenko, izvršna direktorka portala Kyiv Independent; Marko Babić, profesor s Univerziteta u Varšavi; Milivoj Bešlin, istoričar; Andrij Ljubka, pisac i prevodilac i Ivana Dragičević, spoljno-politička novinarka. Razgovor moderiraju Milena Berić članica UO Udruženja KROKODIL i Srđan Hercigonja istraživač iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

https://www.youtube.com/watch?v=2i7DsH46MRU

ODUČAVANJE OD ISTORIJE 

– Paradigmatske promene u istorijskom pamćenju i posledice

Ruska invazija na Ukrajinu već je ostavila ogromne posledice na evropsku kulturu sećanja. Budući da se ovaj rat u velikoj meri doživljava kao borba između “dobra” i “zla”, gotovo sve što se tiče njega posmatra se kroz prizmu crno-belog dualizma. U historijskom pamćenju, tj. barem onom koje proističe iz evropske epistemologije i evrocentričnog gledišta, vrhunsko “zlo” se često dovodilo u vezi s likom Nacističkog nemačkog vođe, Adolfa Hitlera, dok je najdramatičniji istorijski događaj bio Holokaust. Od početka konflikta u Ukrajini, uz političke i ekonomske odluke koje iz osnova menjaju geopolitičku mapu Evrope, “rat sećanja” koji se simultano vodi unosi dosta nereda u evropsku kulturu sećanja. Jedan od ruskih zvaničnih ciljeva u Ukrajini je “denacifikacija”; ruski zvaničnici označili su političke lidere u Kijevu kao fašiste. S druge strane, u Ukrajini i Zapadnoj Evropi, Putin se poredi s Hitlerom dok se ruske vojne i diplomatske akcije porede s nacističkim. Čuvenu paradu koja se svakog 9. maja održava na moskovskom Crvenom trgu mnogi na Zapadu doživljavaju kao fašističku zbog široke upotrebe slova “Z”. Nakon nemačke odluke da poveća svoj vojni budžet, ova zemlja koja je bila dosledno posvećena pacifističkoj politici, postaće jedna od vojno najmoćnijih evropskih država. Memorijali i spomenici posvećeni sovjetskim i ruskim liderima, političarima pa čak i pesnicima i romanopiscima u Ukrajini uništavaju se a taj proces je praćen promenom naziva ulica koje su nosile imena ruskih ličnosti iz istorije i kulture. Kako će rat u Ukrajini uticati na evropsku kulturu sećanja? Da li svedočimo promenama evropskog kulturnog pamćenja u vezi s Drugim svetskim ratom?

Istog dana od 11 sati u Centru za kulturnu dekontaminaciju otvorićemo KROKODILov debatni program razgovorom o različitosti u medijima sa fokusom kulturnu različitost, rodnu ravnopravnost te LGBTQ+ i etničke različitosti te na njihovu reprezentaciju u medijima. U razgovoru pod naslovom Novinari protiv rasizma će učestvovati novinari/ke, urednici/ke, medijski i kulturni radnici/ce među kojima su:Iva Parađanin (BURO), Stefan Slavković (LiceUlice/NIN), Aleksandar Đuričić (NOVA), Aneta Goranović (Danas) i Milena Berić (KROKODIL)koji će uoči festivala KROKODIL zajedno sa svojim kolegama iz redakcija voditi novinarsku školu čiji će fokus biti na medijskoj i informativnoj pismenosti, boljoj reprezentaciji manjinskih grupa u medijima i na borbi protiv dezinformacija u medijima. Oni će ujedno i mentorisati ovogodišnju generaciju 15 izabranih KROKODILovih novinara na dan koji će dobiti šansu da za neke od vodećih medijskih kuća u Srbiji izveštavaju o manjinskim grupama, osnovnim ljudskim pravima, etničkim i religijskim odnosima, kao i o seksualnoj i rodnoj ravnopravnosti a kroz pripremu pisanih intervjua, reportaža i istraživačkih priča, video intervjua, podkast emisija i foto-reportaža sa ovogodišnjeg festivala KROKODIL. Projekat Novinar na dan – Novinari protiv rasizma se realizuje kao deo projekta Reporting Diversity Network 2.0 koji finansira Evropska Unija.