Da li tradicionalne pesme mogu da budu kvir?
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
25145
post-template-default,single,single-post,postid-25145,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Da li tradicionalne pesme mogu da budu kvir?

Da li tradicionalne pesme mogu da budu kvir?

Učestvuju: Marios Hadžiprokopiju. Matija Stefanović, Milena Berić
Četvrtak, 14. septembar, 18:30 časova
KROKODILov Centar, Karađorđeva 43 (ulaz s Malih stepenica 1a)

U četvrtak, 14. septembra od 18:30 časova u KROKODILovom Centru održaće se razgovor i pesnički performans pod nazivom “Da li tradicionalne pesme mogu da budu kvir?” tokom koga ćemo razgovarati o reinterpretaciji i reimaginaciji tradicionalne lirske i epske poezije u kvir ključu, LGBTIQ+ aktivizmu u Grčkoj danas, analizirati i uporediti situaciju s onom u Srbiji, ali i kroz pesnički performans predstaviti stvaralaštvo Mariosa Hadžiprokopija koji u KROKODILovoj Kući za pisce boravi tokom septembra meseca zahvaljujući projektu Ulysses’ Shelter i koji u svojim pesmama istražuje pitanja kvir želje i tugovanja kroz prizmu narodne poetske tradicije.

Marios Hadžiprokopiju je pesnik, prevodilac, performans umetnik i naučni istraživač. Završio je master studije iz antropologije performansa u Francuskoj i doktorirao iz oblasti studija performansa u Velsu. Njegova prva knjiga poezije, objavljena 2019. godine, istražuje pitanja kvir želje i tugovanja kroz prizmu narodne poetske tradicije. Pesme su mu prevođene na engleski i francuski jezik. Polazeći od jezika, Marios svoju umetničku praksu proširuje na glas, telo i javni prostor, u intersekcijama fikcije i stvarnosti, umetnosti i nauke. Nastupao je u nekoliko kulturnih i akademskih institucija na međunarodnom nivou, uglavnom u Nemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Brazilu, Grčkoj, Kipru i Srbiji. Preveo je četiri knjige Klaris Lispektor na savremeni grčki jezik. Trenutno je docent za studije performansa na Univerzitetu u Tesaliji.

Matija Stefanović. Rođen je 1997. godine, završio je Valjevsku gimnaziju, a trenutno studira Srpsku književnost i jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu. U aktivizam je ušao slučajno i, bez namere da se dugo zadrži, počeo da radi u Prajd Info Centru, ali se ipak zadržao skoro godinu dana, nakon čega je u novembru 2021. godine postao član tima Da se zna! gde je trenutno koordinator psihološke podrške. Matija je transrodni muškarac, na svom YouTube kanalu (Horrible Steff) dokumentuje svoju tranziciju i priča o transrodnosti i svojim iskustvima sa rodom. Pravi origami, voli Gospodar Prstenova, Igru Prestola i nordijsku mitologiju i piše knjigu epske fantastike.

ODISEJEVO UTOČIŠTE: IZGRADNJA MREŽE KNJIŽEVNIH REZIDENCIJA treća je faza projekta koji sufinansira Evropska Unija u okviru programa Kreativna Evropa 2021. – 2027. Mreža književnih rezidencija sada je proširena na osam evropskih zemalja: Češku, Hrvatsku, Grčku, Maltu, Srbiju, Sloveniju, Španiju i Vels u Ujedinjenom Kraljevstvu, te sarađuje s mnogim institucijama i nevladinim organizacijama u svakoj od zemalja učesnica.
Međunarodna dimenzija prioritet je rezidencijalnog programa koji autorima u usponu daje priliku da rade, nastupaju i predstavljaju se na različitim evropskim lokacijama. Svaku rezidenciju prati raznolik popratni program koji se sastoji od aktivnosti u vezi s književnošću usmerenih na specifične (lokalne) ciljne grupe, poput učestvovanja u čitanjima književnih dela, radionicama, festivalima i/ili drugim aktivnostima u vezi s književnošću.