Novi mural u Obrenovcu u okviru inicijative Free the Streets/Free the People
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
25132
post-template-default,single,single-post,postid-25132,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Novi mural u Obrenovcu u okviru inicijative Free the Streets/Free the People

Novi mural u Obrenovcu u okviru inicijative Free the Streets/Free the People

Šesti mural u okviru KROKODILove inicijative Free the Streets/Free the People biće realizovan u Obrenovcu od 5. do 9. septembra. Pozivamo sve sugrađane da u ovom periodu dođu do zgrade u ulici Radenka Rankovića 4, pored obrenovačkog šetališta, i prate proces slikanja umetnika Dejana Ivanovića Wupera. Sam rad biće inspirisan detinjstvom, a ovo je jedna u nizu umetničkih intervencija koju KROKODIL inicira kroz pomenutu inicijativu, sa idejom da pozitivnim i emancipatorskim praksama podseti na to da javni prostor pripada svima i da svako u njemu treba da se oseća dobrodošlim.

Podsećamo da je građanska inicijativa Free the Streets/Free the People nastala kao reakcija na preplavljujuću količinu agresivnih poruka koje se nalaze na zidovima u gradovima širom Srbije. U Beogradu je njihov broj posebno uznemirujući. Stoga nastavljamo sa podrškom domaćim umetnicima da slikaju murale koji šalju poruke zajedništva i čine ulični prostor prijemčivim za sve građane, ali ih i dodatno podsećaju da je to upravo prostor koji nam svima pripada i koji svi, bez obzira na lična uverenja, imamo pravo da koristimo – za provođenje slobodnog vremena, druženje i okupljanje.

Dejan Ivanović (1993, Novi Sad) živi i stvara u Inđiji. Diplomirao je grafički dizajn 2017. godine, na Visokoj školi strukovnih studija Beogradska politehnika. Oslikavanjem zidova se aktivno bavi od 2007. godine. Od 2016. godine, sa podjednakom pažnjom pristupa slikanju na platnu, i uopšte, istraživanju i unapređivanju slikarskih tehnika. Učesnik je velikog broja domaćih i inostranih street art festivala, a imao je i tri samostalne i više grupnih izložbi u Srbiji i inostranstvu. Na uličnoj sceni poznat je pod alijasom Wuper. 

Prepoznatljiv je po svojim veštim, realističnim, muralima koje je naslikao širom Srbije, ali i u brojnim gradovima Evrope. On spretno kombinuje detalje iz urbane sredine sa tradicionalnim motivima, čineći svoje radove u javnom prostoru receptivnim za različitu publiku i podržavajući na taj način koncept ulične umetnosti kao demokratične i emancipatorske.

Paralelno sa oslikavanjem murala svi zainteresovani moći će da se priključe programu koji se 7. septembra od 17 časova realizuje u galeriji SKC Obrenovac (Kralja Aleksandra I 63), gde će se publika sresti sa Klarom Hrvanović, glavnom glumicom filma Leto kada sam naučila da letim, i Mladenom Soviljem, koga smo nedavno gledali u popularnom filmu i seriji Južni vetar. Biće reči o serijama, muzici, knjigama, street art-u, a kroz sve to i o nevidljivim uticajima koji nam se svakodnevno  nameću u javnom prostoru, vode porastu agresije i nasilja u društvu i, što je još opasnije, postaju dominantan način promišljanja sveta oko nas. Za više informacija kliknite OVDE

.O inicijativi Free the Streets/Free the People:

Zidovi na ulicama srpskih gradova i varošica već duže vreme predstavljaju poprište različitih desničarskih i drugih grupa kao i platformu za promovisanje njima bliskih politika. Rezultat podrške ali i ovakvog skrivenog uticaja državnih struktura jeste urbani pejzaž zasićen iscrtanim porukama, šablonima, grafitima i muralima koji direktno pozivaju na mržnju, zlobu, uskogrudost, rasizam, seksizam i generalno šire različite toksične sadržaje stvarajući društvo prepuno nasilja koje je prisutno na svim nivoima, a posebno kod mladih ljudi. 

Namera dvogodišnje inicijative nazvane Free the Streets/Free the People jeste da kroz tri glavna pravca aktivnosti utiče na izmenu gorepomenute prakse i podigne svest o štetnosti šovinističkog i reduktivnog načina promišljanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti koji je dominantan u javnom prostoru. To su:

1.  umrežavanje građana oko uličnih umetničkih intervencija,

2.  transformacije javnih prostora,

3.  javno zagovaranje s kreatorima javnih politika na lokalnom i nacionalnom nivou s ciljem promene zakonskih rešenja po pitanju javnog ispoljavanja govora mržnje.