JAN SONERGOR – gost Krokodilove Kuće za pisce
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
15119
post-template-default,single,single-post,postid-15119,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

JAN SONERGOR – gost Krokodilove Kuće za pisce

JAN SONERGOR – gost Krokodilove Kuće za pisce

jan-photo

Novembar u Beogradu, KROKODILovoj Kući za pisce provodi danski pisac JAN SONERGOR.

Jan Sonergor je danski pisac rođen 1963. u Kopenhagenu, Danska. Završio je magistratske studije iz komparativne književnosti I filozofije na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Boravak Jana Sonergora u Beogradu omogućili su Danish Arts Council i Erste banka.

Svoj književni debi, zbirku priča pod nazivom Radijator objavio je 1997. godine (izdavač Gyldendal). Drugi deo trilogije kratkih priča pod nazivom Poslednja nedelja u oktobru, objavljen je 2000. godine, a treći deo, I dalje se plašim, Kaspar Mihael Petersen, objavljen je 2003. 2009. godine Sonergor je objavio svoj prvi roman O uticaju atomske bombe na mladost Vilhelma Funka, a od tada je objavljivao romane, zbirke priča, kao i drame, ali je pisao i brojne članke i uredničke komentare u raznim novinama i časopisima, kao što su Politiken, Weekend newspaper i Information.

Knjiga Poslednja nedelja u oktobru objavljena je i u Srbiji, u prevodu Predraga Crnkovića i izdanju izdavačke kuće Albatros Plus.

O ovoj knjizi, danskoj književnosti, idejama i krizi sa Janom Sonergorom razgovaraćemo u petak 18.11. od 19 sati u UK Parobrod.

*

Tematski govoreći, Sonergorov rad je kritika besmisla i monotonije života u modernoj Danskoj, On piše direktnim i često provokativnim jezikom, koji živo oslikava nasilje, alkohol i erotiku. Njegovo pisanje uvek je direktan komentar na savremeni život. Perpektiva je muška, često sa retrospektivnim pogledom na samu piščevu mladost ili posetu stranoj zemlji. Ali događaji iz prošlosti ili oni koji se dešavaju u inostranstvu uvek su komentari na sadašnji trenutak: Ko smo mi? Zašto smo ovakvi? Kako smo mi postali mi? Šta se dogodilo? Ko i šta nas je izgradilo? Na primer, Sonergorov prvi romantematizova je kako je pretnja nuklearnim napadom u vreme hladnog rata bila podsvesna motivacija za životne stilove mnogih ljudi u 1980ima, i kako su japiji i pankeri živeli svakog dana kao da im je taj dan poslednji.