20 Apr Nije bajka ali… u KROKODIL-ovom Centru
U utorak 28. aprila u 18:30h, u KROKODIL-ovom Centru (Karađorđeva 43, Beograd) nastavljamo seriju regionalnih događaja koji kombinuju razgovore, naraciju i multimedijalne postavke pod nazivmo Nije bajka ali… Pridružite nam se u pripovedanju trećeg poglavlja Nije bajka ali… ima gorske vile, koje tematizuje pacifistički angažman žena Crne Gore.
U razgovoru u prvom delu događaja učestvuju saradnice trećeg poglavlja Nije bajka ali… ima gorske vile: Nađa Bobičić, autorka priča trećeg poglavlja, Marijana Stojičić, sociološkinja, istraživačica, feministička i mirovna aktivistkinja, Adriana Zaharijević, filozofkinja i stručnjakinja za feminističku teoriju, političku filozofiju i društvenu istoriju. Razgovor moderira urednica projekta Milena Berić. Prisutni će imati priliku i da obiđu konceptualni prikaz manifesta Politike ženske solidarnosti Lepe Mlađenović u formi prostorne instalacije, kao i da pročitaju i/ili poslušaju do sada objavljene priče tri poglavlja Nije bajka ali…
“Svaka od nas je bila svjesna da se radi o našim komšijama i našoj rodbini. To je bilo tu blizu. Ti ljudi su dolazili kod nas i kao rodbina, i kao prijatelji, i kao ljudi koji su donosili svoje proizvode da se ovdje prodaju. Tako da je jedan potpuno normalan stav bio da ne smije da se puca. Da ne smije da se ruši […] Stvarno smo artikulisale otpor prema ratu, prema ubijanju. To nam je bilo možda jasnije nego bilo šta drugo.” govori Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotora “Anima”, koja je 90tih bila aktivna učesnica pacifističke borbe u Crnoj Gori.
O Nije bajka ali…:
Kroz pet mesečnih poglavlja, u različitim formatima – audio, video, tekst – donosimo istinite priče o onim pravim heroinаma devedesetih: aktivistkinjima, mirotvorkama, feministkinjama i borkinjama koje su se suprotstavile ratu, nacionalizmu i političkoj represiji tokom raspada Jugoslavije, koje su odbile da jedna drugoj budu neprijateljice bez obzira na to na kojoj su se strani zatekle jer su razumele da sestrinstvo ne poznaje naciju te da su ljubav i briga za druge jedini lek protiv mržnje.
Namera nam je da mapiramo i analiziramo nasleđe ženskog mirovnog pokreta devedesetih, u kojem se borba nije vodila s puškom u ruci već na ulicama, u institucijama kulture, na SOS telefonima i u skloništima. Mirovni aktivizam bio je siguran put do optužbe za „izdaju nacije“, ali i direktni naslednik ženske antifašističke borbe.
Pripovedajući, istražujemo kako današnje mlade aktivistkinje i studentkinje preuzimaju i preoblikuju ove prakse u borbi protiv savremene političke represije: koje taktike, simbole i etiku otpora biraju, kako povezuju feministički pristup miru s radnim, socijalnim i drugim građanskim pravima, te kako danas čuvaju sećanje i insistiraju na pravdi u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu.
Ovaj projekat finansira Britanski program međunarodnog razvoja i realizuje se u partnerstvu s Britanskim savetom.