Drugo poglavlje – Nije bajka ali… Prvo idu mali ratovi
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
30177
wp-singular,post-template-default,single,single-post,postid-30177,single-format-standard,wp-theme-bridge,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

Drugo poglavlje – Nije bajka ali… Prvo idu mali ratovi

Drugo poglavlje – Nije bajka ali… Prvo idu mali ratovi

“Jesu li Plitvice, Borovo Selo, Knin, Kijevo… uvod u rat? Prvo idu mali ratovi, pa dolazi jedan veliki, ili više velikih! A ko određuje? Milošević je registrovao Šešeljevu stranku. Šešelj je požurio da ‘svoje momke’ pošalje u Hrvatsku i na Kosovo.”

 Prve su rečenice u Biljaninom pismu Maruši Krese iz Prištine, 3.juna 1991. godine.

Dunja Karanović nas polako uvodi u drugo poglavlje naše Nije bajka ali…

Za dva dana objavljujemo prvu priču.

Kroz pet mesečnih poglavlja, u različitim formatima – audio, video, tekst – donosimo istinite priče o onim pravim heroinаma devedesetih: aktivistkinjima, mirotvorkama, feministkinjama i borkinjama koje su se suprotstavile ratu, nacionalizmu i političkoj represiji tokom raspada Jugoslavije, koje su odbile da jedna drugoj budu neprijateljice bez obzira na to na kojoj su se strani zatekle jer su razumele da sestrinstvo ne poznaje naciju te da su ljubav i briga za druge jedini lek protiv mržnje.

Namera nam je da mapiramo i analiziramo nasleđe ženskog mirovnog pokreta devedesetih, u kojem se borba nije vodila s puškom u ruci već na ulicama, u institucijama kulture, na SOS telefonima i u skloništima. Mirovni aktivizam bio je siguran put do optužbe za „izdaju nacije“, ali i direktni naslednik ženske antifašističke borbe.

U fokusu su priče o otporu i progonu: od Mire Furlan i „Vještica iz Rija“ do Vesne Teršelič i Nataše Kandić, od ubijenih Suade Dilberović i Olge Sučić do hrabrog delovanja Borke Pavičević, CZKD-a, Centra za antiratnu akciju, Žena u crnom, Duhovne republike Zicer, Biljane Jovanović, Lepe Mlađenović i Igballe Rogove i drugih važnih protagonistkinja čije biografije predstavljaju čvorne tačke ovog važnog nasleđa.

Pripovedajući, istražujemo kako današnje mlade aktivistkinje i studentkinje preuzimaju i preoblikuju ove prakse u borbi protiv savremene političke represije: koje taktike, simbole i etiku otpora biraju, kako povezuju feministički pristup miru s radnim, socijalnim i drugim građanskim pravima, te kako danas čuvaju sećanje i insistiraju na pravdi u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu.

Nije bajka, ali… ovim otvara svoja poglavlja.

Ovaj projekat finansira Britanski program međunarodnog razvoja i realizuje se u partnerstvu s Britanskim savetom.