Debata „Novinari protiv rasizma“: Pričanje naših priča je aktivistički čin
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
22428
post-template-default,single,single-post,postid-22428,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Debata „Novinari protiv rasizma“: Pričanje naših priča je aktivistički čin

Debata „Novinari protiv rasizma“: Pričanje naših priča je aktivistički čin

Autorka izveštaja je Milica Đorđević, KROKODILova Novinarka na dan

Projekat Novinar na dan – Novinari protiv rasizma se realizuje kao deo projekta Reporting Diversity Network 2.0 koji finansira Evropska unija

Debata „Novinari protiv rasizma“ održana je u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Moderatorka razgovora Milena Berić ispred udruženja KROKODIL, osvrnula se na početku na temu same debate, reprezentaciju manjina u tradicionalnim medijima u Srbiji i naglasila da je to bila i tema KROKODILove novinarske škole „Novinar na dan – Novinari protiv rasizma“.

Mima Simić je na početku debate istakla da postoje dva modela kada se govori o reprezentaciji manjina, prvi kada imamo potpuni manjak reprezentacije a drugi kada je način reprezentacije eksploatatorski. „Ja sam toj urednici Glorije rekla da ćemo napraviti priču ali da imam svoje uslove i da želim potpunu autorizaciju. Mi ćemo to predstaviti kao najnormalniju stvar na svetu. Moguće je bilo zato što smo mi to sve isplanirali.“ osvrnula se Mima na pitanje kako je moguće uraditi priču o venčanju dve žene u tradicionalnom mediju i dodala da je sve isplanirano kako bi se to predstavilo kao najnormalnija stvar, kao i da je u pitanju aktivistički čin.

„Situaciju u redakcijama bi promenilo to da nacionalne manjine budu predstavljene tamo, da imamo novinare koji rade i prirodno pišu o temama koje se njih tiču“; rekla je Aneta Goranović i  istakla da u redakcijskom svetu dnevno postoji toliki promet vesti da je teško posvetiti se drugim osim političkim temama.

„Moji urednici su zajedno sa mnom došli na ideju da preduzmemo kontrolu nad tim što ljudi pišu i da ja napravim nekoliko kolumni gde ću se autovati i objasniti zašto je okej da ja kao muškarac napišem da je neki glumac zgodan“, istakao je Pero Jovović osvrnuvši se na komentare ispod svojih tekstova i dodao da hejt postoji i da je on uvek nekako glasniji zato što se ti ljudi ne ustručavaju.

„O marginalizovanim grupama se isplati pisati samo kad se napravi neka bombastična i senzacionalistička priča. U regularnim okolnostima o njima se piše najčešće kada dođu različiti izveštaji nevladinih organizacija o stanju i kretanjima, problemima marginalizovanih grupa“, izjavio je novinar Stefan Slavković i dodao da tradicionalni mediji najčešče opstaju zbog proizvodnje anksioznosti kod građana.

Autor fotografija je Aleksandar Dmitrović