Zašto kažeš ljubav? u Novom Sadu
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
25353
post-template-default,single,single-post,postid-25353,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Zašto kažeš ljubav? u Novom Sadu

Zašto kažeš ljubav? u Novom Sadu

Knjižari Zenit, Njegoševa 24, Novi Sad

Četvrtak 23. Novembar od 18 sati

Ulaz slobodan

Učestvuju: Roberto Grujičić, Sonja Leštar, Dolores Milošev Erdeg i Milica Đurović 

Moderira: Tamara Marković

Prijave za upoznavanje 1 na 1 na prijave@krokodil.rs

O skrivenom uticaju koji vodi porastu agresije i nasilja među mladima, kako se oni nose sa ovakvim izazovima odrastanja i kako mi odrasli možemo da im budemo podrška, ali i oni sami jedni drugima, kao i o tome kako kreativnost i aktivizam mogu da doprinesu porastu razumevanja i empatije među mladima a time i boljoj, funkcionalnijoj i srećnijoj zajednici u kojoj živimo, razgovaraćemo u Novom Sadu, 23. novembra, od 18 časova u knjižari Zenit (Njegoševa 24), a nakon niza razgovora sa tinejdžerima u Čačku, Obrenovcu i na nekoliko lokacija u Beogradu.

Uz moderaciju Tamare Marković iz KROKODILa učesnici, među kojima će biti: Roberto Grujičić, dečiji psihijatar na Institutu za mentalno zdravlje, jedan od autora podkasta “Dva i po psihijatra” i edukant porodične sistemske terapije, Sonja Leštar, dramska pedagoškinja i gimnazijska profesorka i Dolores Milošev Erdeg, novinarka i autorka popularnog podkasta “Zdrava priča sa Dolores” i Milica Đurović, srednjoškolka i glumica u predstavi “Med, a bogami i mleko” razgovaraće, između ostalog, o tome kako se mladi danas osećaju u našem društvu – da li se osećaju bezbedno i šta uopšte znači fizička i emocionalna bezbednost? Koje vrste nasilja mladi identifikuju kao dominantne? Kako reaguju kada se susretnu s nasiljem? Gde vide najveće poteškoće u prevazilaženju takvih situacija? Gde vide ključne tačke podrške – u porodici, lokalnoj zajednici, institucijama, vršnjačkoj grupi? Šta je empatija i kako da naučimo da budemo empatičniji, gradeći zdrave psihološke granice? 

Na događaj su pozvani učenici i učenice srednjih škola iz Novog Sada, a dvadeset najbrže prijavljenih putem e-mail adrese prijave@krokodil.rs imaće priliku da uoči događaja učestvuju u dinamičnom međusobnom upoznavanju jedan-na-jedan kome će prisustvovati i učesnici panel diskusije koja će uslediti nakon upoznavanja. Ideja je da se već na samom početku susreta, stvori atmosfera ad hoc zajednice u kojoj se svi osećaju slobodnim da podele svoja mišljenja i iskustva.

O projektu Zašto kažeš ljubav a misliš na rat?

Cilj projekta Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? jeste podizanje svesti o opasnostima nevidljivog uticaja koji šire politički akteri čime sistematski legitimišu ekstremno desne ideologije s ciljem jačanja nacionalističkih ideja među širom populacijom u Srbiji, a posebno među mladima. Tri decenije nakon serije krvavih konflikata na prostoru bivše Jugoslavije, osuđeni ratni zločinci se, nakon odsluženih kazni u inostranim zatvorima, polako vraćaju u Srbiju gde su prihvaćeni i slavljeni od strane najviših državnih zvaničnika i obasuti medijskom pažnjom prorežimskih medija. Ne čudi stoga što mnogo godina posle nasilnog raspada Jugoslavije, ljudi u Srbiji i dalje žive s tako iskrivljenim stavovima po pitanju negativnog nasleđa devedesetih godina dvadesetog veka. Mladi ljudi pokazuju fundamentalni nedostatak znanja o ratovima i nasilnom raspadu Jugoslavije. Zarobljeni u međuprostoru između etnonacionalnog i kosmopolitskog identiteta, oni predstavljaju glavne mete zloupotrebe i često su pioniri u rukama moćnih donosioca odluka a alatke kojima se služe za promociju retrogradnih, mrziteljskih politika te za otvoreno veličanje osuđenih ratnih zločinaca, promovisanje govora mržnje, pa čak i direktno podsticanje na nasilje svima su, na žalost, predobro poznate (murali, stensili, grafiti) i najzaslužnije su za nikad ranije viđene razmere estetsko-ideološkog zagađenja naših gradova u poslednjih nekoliko godina.

Projekat Zašto kažeš ljubav a misliš na rat podržala je Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu kroz program MATRA.