Zašto kažeš ljubav? Još jednom u Novom Sadu!
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
26278
post-template-default,single,single-post,postid-26278,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Zašto kažeš ljubav? Još jednom u Novom Sadu!

Zašto kažeš ljubav? Još jednom u Novom Sadu!

Knjižara Zenit Books, Njegoševa 24, Novi Sad

Utorak, 23. april u 18 sati

Ulaz slobodan

Učestvuju: Milan Inić Yasserstain, Hristina Cvetinčanin Knežević, Roberto Grujičić

Moderira: Tamara Marković

Prijave za upoznavanje 1 na 1 na prijave@krokodil.rs

U utorak 23. aprila u knjižari Zenit u Novom sadu sa početkom u 18 sati nastavićemo sa serijom razgovora o skrivenim uticajima na porast nasilja, agresije i mržnje u našem društvu. 

Ovog puta fokus razgovora će biti na nepresušnoj temi nasilja među mladima u digitalnom prostoru. Sa Milanom Inićem, jednim od prvih jutjubera u Srbiji i osnivačem kanala Yasserstain; Hristinom Cvetinčanin Knežević, sociološkinjom i osnivačicom Instagram platforme Feminizam iz teretane i Robertom Grujičićem, dečijim psihijatrom sa Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu i jednim od osnivača podkasta Dva i po psihijatra razgovoraće samostalna menadžerka u kulturi Tamara Marković. Učesnici će analizirati skrivene društvene uticaje koji dovode do porasta nasilja među mladima u digitalnom prostoru, pričaće o tome kako prepoznati nasilničko ponašanje, koji su glavni razlozi za njegov nastanak, ali i ponuditi smernice za rešavanje ovih kompleksnih izazova. 

Zajedno sa mladima u publici učesnici će promišljati sledeće teme: Šta je kultura nasilja i kako je mi kao društvo negujemo? Šta je to sajber bezbednost? Kakve su posledice negativnih aspekata sajber sveta na mentalno zdravlje mladih? Da li mladi smatraju da postoji dovoljno edukacije i institucionalne potpore u vezi sa ovom temom? Da li su im i u kojoj meri odrasli podrška u suočavanju sa situacijama nasilja? Prepoznaju li svoju vršnjačku grupu kao mesto od poverenja? 

Dotaćičemo se nekih od ključnih tema u vezi s sajber bezbednošću, poput govora mržnje, rodno zasnovanog nasilja, krađe identiteta, osvetničke pornografije i (body) shaming-a.

Na događaj su pozvani učenici srednjih škola iz Novog Sada a dvadeset najbržih prijavljenih putem e-mail adrese prijave@krokodil.rs imaće priliku da pre početka događaja učestvuje u dinamičnom upoznavanju jedan-na-jedan sa panelistima, čime će se stvoriti ad hoc zajednica u kojoj se svi osećaju slobodni da podele mišljenja i iskustva.

Na događaj su pozvani učenici i učenice srednjih škola iz Novog Sada, a dvadeset najbrže prijavljenih putem e-mail adrese prijave@krokodil.rs imaće priliku da uoči događaja učestvuju u dinamičnom međusobnom upoznavanju jedan-na-jedan kome će prisustvovati i učesnici panel diskusije koja će uslediti nakon upoznavanja. Ideja je da se već na samom početku susreta, stvori atmosfera ad hoc zajednice u kojoj se svi osećaju slobodnim da podele svoja mišljenja i iskustva.

O projektu Zašto kažeš ljubav a misliš na rat?

Cilj projekta Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? jeste podizanje svesti o opasnostima nevidljivog uticaja koji šire politički akteri čime sistematski legitimišu ekstremno desne ideologije s ciljem jačanja nacionalističkih ideja među širom populacijom u Srbiji, a posebno među mladima. Tri decenije nakon serije krvavih konflikata na prostoru bivše Jugoslavije, osuđeni ratni zločinci se, nakon odsluženih kazni u inostranim zatvorima, polako vraćaju u Srbiju gde su prihvaćeni i slavljeni od strane najviših državnih zvaničnika i obasuti medijskom pažnjom prorežimskih medija. Ne čudi stoga što mnogo godina posle nasilnog raspada Jugoslavije, ljudi u Srbiji i dalje žive s tako iskrivljenim stavovima po pitanju negativnog nasleđa devedesetih godina dvadesetog veka. Mladi ljudi pokazuju fundamentalni nedostatak znanja o ratovima i nasilnom raspadu Jugoslavije. Zarobljeni u međuprostoru između etnonacionalnog i kosmopolitskog identiteta, oni predstavljaju glavne mete zloupotrebe i često su pioniri u rukama moćnih donosioca odluka a alatke kojima se služe za promociju retrogradnih, mrziteljskih politika te za otvoreno veličanje osuđenih ratnih zločinaca, promovisanje govora mržnje, pa čak i direktno podsticanje na nasilje svima su, na žalost, predobro poznate (murali, stensili, grafiti) i najzaslužnije su za nikad ranije viđene razmere estetsko-ideološkog zagađenja naših gradova u poslednjih nekoliko godina.

Projekat Zašto kažeš ljubav a misliš na rat podržala je Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu kroz program MATRA.