09 Oct Oktobarska gošća KROKODILove kuće za pisce je švedska autorka Ida Teren
Švedska autorka Ida Teren je 149. gošća KROKODILovog rezidencijalnog programa za književne stvaraoce u Beogradu. U sredu 15. oktobra, s početkom u 18 časova, ova istaknuta švedska spisateljica predstaviće se pred beogradskom publikom u KROKODILovom Centru razgovorom o njenom najnovijem delu – romanu Nevidljivi hram. Ovaj smeli premda ujedno i intimni istorijski roman obuhvata tri dana u životu Hilme af Klint, vizionarke iza čijih je monumentalnih apstraktnih slika smešten život ispunjen duhovnim traganjem, strasnim vezama i umetničkim opsesijama.
1928. godina je, leto je u punom jeku kada Hilma af Klint stiže u London. Sprema se da prvi put pokaže svoje slike: više od petnaest godina radila je na seriji slika ogromnih dimenzija, koje karakterišu pažljiva izrada i neprekinuta veza sa svetom duhova. Do tog trenutka, niko van njenog kruga kolega umetnika nije pokazao bilo kakvo interesovanje i uskoro će, na spiritualističkoj konferenciji, slike napokon ugledati svetlost dana. Dok Hilma razmišlja o putu koji ju je doveo do ovog trenutka, svet se možda zatekao na rubu značajnog umetničkog otkrića – osim ako ipak nije prerano za njenu osvežavajuću, radikalnu novu viziju apstrakcije u slikarstvu.
U romanu Nevidljivom hramu, sada nadaleko poštovana i avangardna umetnica Hilma af Klint, feministička pionirka i spiritistički medijum, oživljava u svom vremenu. Ispričan u prvom licu i zasnovan na godinama istraživanja do sad neotvorene i previđene arhivske građe, Nevidljivi hram je smeli, sveobuhvatni roman o usamljenosti i otuđenju koje prate potragu za jedinstvenom umetničkom vizijom koja je umnogome nadmašuje granice onoga što drugi mogu da vide. To je takođe portret strasnih veza koje omogućavaju takvu potragu, o poverenju i tajnama u kreativnoj zajednici, i o jednom životu – na granici zemaljskog i duhovnog, ezoteričnog i svakodnevnog – koji će zauvek redefinisati umetničku istoriju.
Biografija autorke:
Ida Teren je diplomirala istoriju i radi kao slobodna kulturna i književna kritičarka nakon što je deset godina bila stalna književna kritičarka za Svenska Dagbladet, jedne od najvećih švedskih novina. Rođena je i odrasla u Vernamu, na jugu Švedske, a trinaest godina je živela u inostranstvu, u mnogim zemljama širom Evrope, kao i u Njujorku, Los Anđelesu i Šangaju. Danas živi u Stokholmu sa suprugom i dvoje dece. Pre nego što se fokusirala na pisanje puno radno vreme, radila je kao model i glumica (sa malim ulogama u igranim filmovima Blondie, Something’s Got to Break i The Girl with the Dragon Tattoo) i svirala u alternativnom bendu. Godine 2020, Ida Teren je, kao prozna autorka, debitovala s romanom Att omfamna ett Vattenfall (Grleći vodopad), uz veliko priznanje kritike. Napisala je nekoliko knjiga za decu i objavljivala fikciju u časopisu Granta. Osnivačica je i ko-urednica književnog i umetničkog časopisa CONST Literary Preview. Od 2021. godine, vodi podkasta Kulturbarnen s muzičarem Pontusom de Wolfeom.
Prethodni radovi:
Grleći vodopad (oktobar 2020) – Natur & Kultur (švedski), Malvern
Publishing (češki), Vakxikon Publishing (grčki)
Sloboda, jednakost & sestrinstvo: Tekstovi 2007–2017 (maj 2017),
Mondial (švedski)
Pohvale za Grleći vodopad:
„Briljantan roman o palim ženama.” – Dagens Nyheter
„Prelep debitantski roman.” – Expressen
„Elegantan debi misteriozne lepote.” – Dalademokraten
„Fin i suptilan debi o pokušaju da pronađete svoje mesto u životu.” – Femina
„Ida Teren piše prelepu prozu i ima sluh za dijalog koji mnogim
švedskim piscima nedostaje. Priča o Džun Mensfild je zavodljiva,
poetska i nasilna u isto vreme. Podseća me na rane romane Sare
Stridsberg.” – Svenska Dagbladet
„Veoma mi se dopada roman Ide Teren… To je prefinjeno pisanje.” – Arbetarbladet
„Pristupačan roman koji se čita u jednom dahu. Uprkos teškim
iskustvima koja su prikazana, to je vedar roman, pun nade, o tome
koliko je važno izdržati dok bol ne prođe.” – Bernur
Rezidencijalni boravak Ide Teren odvija se u okviru projekta Centers of Periphery 2.0 koji su kreirali Littfest iz švedskog grada Umea i Udruženje KROKODIL iz Beograda, s ciljem jačanja veza između nordijske i postjugoslovenske kulturne scene i razvoja snažne osnove za saradnju; promovisanja demokratskih vrednosti, slobode izražavanja i ljudskih prava kroz književnu razmenu; pojačavanja perifernih i/ili nedovoljno zastupljenih glasova i stvaranja mogućnosti za dijalog. Aktivnosti projekta će obuhvatiti dva okupljanja književnih profesionalaca u Beogradu i Geteborgu 2025. godine i festivalsku razmenu između KROKODILa i Littfesta 2026. godine, kao i šest mesečnih rezidencijalnih boravaka za književne stvaraoce iz Švedske u Beogradu, uključujući javne događaje i sastanke s relevantnim književnim i kulturnim akterima. Projekat želi da podstakne književnu razmenu između ova dva periferna regiona Evrope pružanjem platformi za diskusiju o ključnim temama, kao što su demokratija, ljudska prava i sloboda izražavanja, te ključni savremeni književni izrazi ovih osnovnih vrednosti.
Projekat Center of Periphery 2.0 podržava Švedski Institut.