23 Mar Nije bajka ali… dolazi u Sarajevo
Pozivamo vas da nam se 2. aprila u 19h, u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine (Zmaja od Bosne, 5) u Sarajevu pridružite na drugom po redu regionalnom događaju na kojem ćemo kroz priče u formi teksta, čitanja, razgovora, multimedijalne izložbe, u pet mesečnih poglavlja, pripovedati Nije bajka ali…
“Jesu li Plitvice, Borovo Selo, Knin, Kijevo… uvod u rat? Prvo idu mali ratovi, pa dolazi jedan veliki, ili više velikih! A ko određuje? Milošević je registrovao Šešeljevu stranku. Šešelj je požurio da ‘svoje momke’ pošalje u Hrvatsku i na Kosovo”, pita se Biljana Jovanović u pismu Maruši Krese iz Prištine, 3. juna 1991. godine. Upravo herojski mirovni angažman Biljane Jovanović tematizuju priče drugog poglavlja koje će biti okosnica razgovora u Sarajevu.
U razgovoru će učestvovati saradnice drugog poglavlja pod nazivom Nije bajka ali.. Prvo idu mali ratovi: Vjera Ruljić, novinarka i ekspertkinja za nasleđe ratova 90tih; Maja Abadžija, književna kritičarka kolektiva Pobunjene čitateljke i predavačica Univerziteta ujedinjeni svijet u Mostaru; kao i Dunja Karanović, autorka priča drugog poglavlja. Razgovor će moderirati Milena Berić, urednica drugog poglavlja. Prisutni će imati priliku i da obiđu konceptualni prikaz manifesta Politika ženske solidarnosti Lepe Mlađenović u formi prostorne instalacije, kao i da pročitaju i/ili poslušaju do sada objavljene priče prva dva poglavlja Nije bajka ali…
O Nije bajka ali…:
Kroz pet mesečnih poglavlja, u različitim formatima – audio, video, tekst – donosimo istinite priče o onim pravim heroinаma devedesetih: aktivistkinjima, mirotvorkama, feministkinjama i borkinjama koje su se suprotstavile ratu, nacionalizmu i političkoj represiji tokom raspada Jugoslavije, koje su odbile da jedna drugoj budu neprijateljice bez obzira na to na kojoj su se strani zatekle jer su razumele da sestrinstvo ne poznaje naciju te da su ljubav i briga za druge jedini lek protiv mržnje.
Namera nam je da mapiramo i analiziramo nasleđe ženskog mirovnog pokreta devedesetih, u kojem se borba nije vodila s puškom u ruci već na ulicama, u institucijama kulture, na SOS telefonima i u skloništima. Mirovni aktivizam bio je siguran put do optužbe za „izdaju nacije“, ali i direktni naslednik ženske antifašističke borbe.
Pripovedajući, istražujemo kako današnje mlade aktivistkinje i studentkinje preuzimaju i preoblikuju ove prakse u borbi protiv savremene političke represije: koje taktike, simbole i etiku otpora biraju, kako povezuju feministički pristup miru s radnim, socijalnim i drugim građanskim pravima, te kako danas čuvaju sećanje i insistiraju na pravdi u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu.
Nije bajka, ali… ovim otvara svoja poglavlja.
Ovaj projekat finansira Britanski program međunarodnog razvoja i realizuje se u partnerstvu s Britanskim savetom.
