OBJAVLJENO DRUGO ISTRAŽIVANJE I ANALIZA SKRIVENOG UTICAJA NA PORAST NASILJA U DRUŠTVU U SRBIJI
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
30313
wp-singular,post-template-default,single,single-post,postid-30313,single-format-standard,wp-theme-bridge,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

OBJAVLJENO DRUGO ISTRAŽIVANJE I ANALIZA SKRIVENOG UTICAJA NA PORAST NASILJA U DRUŠTVU U SRBIJI

OBJAVLJENO DRUGO ISTRAŽIVANJE I ANALIZA SKRIVENOG UTICAJA NA PORAST NASILJA U DRUŠTVU U SRBIJI

Tokom druge polovine prošle godine tim istraživača i saradnika Udruženja KROKODIL krenuo je s prikupljanjem podataka i s pripremom istraživanja, te realizacijom nastavka jednog od svojih najvažnijih programa – Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? – istraživačkog, analitičkog i javnog rada započetog još 2023. godine, s ciljem angažovanja zajednice, zagovaranja, edukacije i podizanja svesti o opasnostima skrivenog uticaja na porast nasilja u našem društvu. Rezultati drugog po redu istraživanja i analize skrivenog uticaja na porast nasilja u društvu u Srbiji su sada pred vama, a kompletno istraživanje možete preuzeti OVDE.

Iz zaključka istraživanja:

Drugo po redu istraživanje pod nazivom Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? 2.0 pokazalo je još jednom da su agresija i nasilje u tolikoj meri i toliko dugo dominantni u srpskom društvu da su već prodrli u sve njegove pore. Zbog toga je teško identifikovati i mapirati sve njihove „izvore” koji su u prethodnom našem radu zbirno bili označeni a u ovom dosledno nazivani „kulturom nasilja”. Matrica koja služi kao najširi okvir za održavanje te kulture identifikovana je kako u literaturi, tako i tokom istraživanja, u zastrašujućim posledicama ratova devedesetih, u traumatičnim iskustvima kojima je društvo izloženo, ali još više u odbijanju većinskog dela društva da se s tom traumom suoči. Spomenuta trauma, koja poprima oblike društvene anomalije, „hrani” se glorifikacijom ratnih zločina i održavanjem iskrivljenog sistema vrednosti koji je nekada služio kao kulturna potpora ratovima, a i danas omogućava radikalnu negaciju
počinjenih zločina. Do raskida s tom dominantnom kulturnom matricom i nevidljivim političkim uticajima na porast nasilja nije došlo.

(…)

Zaključujemo da u Srbiji postoji direktan i nevidljiv uticaj države i medija na održavanje specifične i široko rasprostranjene „kulture nasilja”. Agresivni narativi, glorifikacija zločina i odsustvo sistemske strategije za suzbijanje nasilja doprinose porastu različitih oblika nasilja, uključujući femicid. Indukovano nasilje postalo je bolna svakodnevica građana Srbije, a nasilje je ostalo ultima ratio političkih praksi.

(…)

Samo kroz dekonstrukciju manipulativnih praksi i raskid s dominantnom kulturnom matricom koja negira traumatsku prošlost te obnovu medija i javnog prostora kao javnog dobra moguće je izgraditi pravednije, otpornije i manje nasilno društvo.

Istraživanje je nastalo u okviru projekta Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? 2.0 koji sprovodi Udruženje KROKODIL uz finansijsku podršku Evropske unije. Izrečeni stavovi su isključiva odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Evropske Unije.