ZAŠTO KAŽEŠ LJUBAV A MISLIŠ NA RAT 2.0? U NOVOM SADU
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
30457
wp-singular,post-template-default,single,single-post,postid-30457,single-format-standard,wp-theme-bridge,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

ZAŠTO KAŽEŠ LJUBAV A MISLIŠ NA RAT 2.0? U NOVOM SADU

ZAŠTO KAŽEŠ LJUBAV A MISLIŠ NA RAT 2.0? U NOVOM SADU

Sreda, 20. maju 19h
U knjižari Zenit (Njegoševa 24) u Novom Sadu
Predstavljanje istraživanja Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? 2.0 

Ulaz je slobodan!

Pozivamo sve zainteresovane građane/ke, kulturne radnike/ce, studente/kinje,a posebno mlade, da nam se pridruže u razgovoru o drugom po redu istraživanju o skrivenim uticajima na porast nasilja u Srbiji, kao i o vezi nasilja sa nesuočavanjem sa kolektivnim traumama nastalim tokom ratova 90ih, pod nazivom Zašto kažeš ljubav a misliš na rat? 2.0.

U razgovoru će učestvovati Roberto Grujičić, dečiji psihijatar na Institutu za mentalno zdravlje, jedan od autora podkasta Dva i po psihijatra i edukant porodične sistemske terapije i Dolores Milošev Erdeg, novinarka i autorka popularnog podkasta Zdrava priča sa Dolores. Razgovor moderira koautorka istraživanja, komunikološkinja Milena Berić.

“Rezultati istraživanja potvrđuju da u Srbiji postoji direktan i „nevidljiv“ uticaj države i dominantnih medija na održavanje široko rasprostranjene kulture nasilja, u kojoj agresivni diskurs, glorifikacija zločina i odsustvo sistemskih strategija za prevenciju nasilja postaju normalizovani obrasci ponašanja, između ostalog, glorifikacijom ratnih zločina, istorijskim revizionizmom, medijskom manipulacijom i instrumentalizacijom mladih, kao i načinima na koje ovi fenomeni dugoročno podrivaju demokratske procese i otežavaju pomirenje u regionu Zapadnog Balkana.

Poseban fokus u istraživanju stavljen je na mlade, kao grupu koja se nalazi u prostoru između etnonacionalnih i kosmopolitskih identiteta i koja je zbog toga posebno izložena političkim manipulacijama i procesima radikalizacije. Tri decenije nakon ratova, osuđeni ratni zločinci se vraćaju u javni prostor uz otvorenu ili prećutnu podršku političkih elita i režimskih medija. Istovremeno, urbano okruženje – kroz grafite, murale i stensile – postaje prostor estetsko-ideološkog zagađenja i sredstvo političke propagande. Ove prakse, zajedno sa strogo kontrolisanim obrazovnim sistemom i „kidnapovanim“ institucijama, doprinose dugoročnom održavanju straha, nasilja i demokratskog nazadovanja.”

Javni događaj realizuje se uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izrečeni u izveštaju, kao i na ovom javnom događaju, isključiva su odgovornost autora – Udruženja KROKODIL i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije.